Dvanaest država traži da EU finansira ogradu i žicu na granici Hrvatske i BiH, Hrvatska se protivi

Preporučujemo

Hrvatska se protivi prijedlogu 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Na inicijativu Litve, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na vanjskim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

- -

Osim Litve, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Poljska i Slovačka.

– Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda – rekao je Božinović.

Učinkovita mjera zaštite

U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je “podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti”.

- -

Oni naglašavaju da “nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza”, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Schinasu i povjerenici za unutarnje poslove Ylvi Johansson.

Ta legitimna mjera trebala bi biti dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta”, naglašavaju ministri u pismu. Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvi, Latviji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije. Poljska i Litva počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015. godine.
Protivljenje prijedlogu 

Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom oko kojeg države članice nikako da postignu suglasnost.

Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritorij pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

 

Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritorij EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihova prihvata padne na zemlje koje se nalaze na vanjskim granicama, smatraju one.

Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

Najnovije

Brat osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić umro nasilnom, a ne prirodnom smrću

D. D. (40), brat jednog od osumnjičenih za nestanak i smrt dvogodišnje djevojčice Danke Ilić iz Srbije, umro je...