Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je 2. oktobra dvije odluke o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije BiH.
Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini objavio je deset mjera za unapređenje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine koje su proizilaze iz nametnutih izmjena Izbornog zakona BiH.
– Nakon ovih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem – kazao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt.
Tako će umjesto dosadašnjih 58 u Domu naroda Parlamenta FBiH sjediti 80 delegata, i to po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 delegata iz reda ostalih. U amandmanima na Ustav FBiH koje je nametnuo Schmidt stoji da “delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom”.
Odluke koje je Schmidt nametnuo u narednim danima razmatrat će pravni eksperti političkih stranaka, te će se tek tada moći sa sigurnošću reći da li su to zaista mjere za unapređenje funkcionalnosti FBiH ili ipak, kako to mnogi tvrde, idu na ruku najviše Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u.
Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH, upozorava na dvije iznimno bitne stvari koje je uradio Schmidt, uz opasku, da kada temeljito izanalizira nametnute amandmane, moći će onda i detaljnije govoriti o prednostima i manama.
– Izbrisao je amandmane 17a i 18a iz Ustava FBiH, a to su amandmani koje je u skladu sa Odlukom o konstitutivnosti nametnuo bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch još 2002. godine. Identična odredba postoji i u Ustavu RS-a, te se postavlja pitanje zašto Schmidt nije intervenisao i na ovaj ustav.
I druga jako bitna stvar, prilikom donošenja odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH i nametanja amandmana na Ustav FBiH, visoki predstavnik je ignorisao presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine, a po apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Komšić je tada podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom činjenice da predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH moraju biti iz reda konstituvnih naroda, te da su diskriminirani Ostali. Ustavni sud je u tom slučaju donio presudu da su oduzeta prava građanima koji se izjašnjavaju kao ostali – pojašnjava Hadžiavdić za Faktor.
U Ustavu RS-a na snazi Petritschevi amandmani.