Nova izbeglička ruta koja iz Grčke vodi preko Albanije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Slovenije u funkciji je već nekoliko meseci. I dok u Sloveniji izražavaju zabrinutost, u Hrvatskoj tvrde da stanje nije dramatično.
Nova balkanska izbjeglička ruta, koju su neki novinari prozvali i južnom balkanskom rutom, u funkciji je već nekoliko mjeseci – iako je u ovom trenutku još uvek neopravdano govoriti o novom migrantskom talasu.
Broj migranata koji novom rutom pokušavaju da se dočepaju Evrope neuporedivo je manji od onog iz 2015. godine. Danas se može govoriti o desetinama i stotinama izbjeglica i migranata, dok se prije tri godine radilo o stotinama hiljada nevoljnika koji su po svaku ijcenu želeli da stignu do svojih evropskih destinacija.
Nova izbjeglička ruta direktna je posljedica zatvaranja granica za izbjeglice od strane Makedonije i Srbije, kao i Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Austrije, zemalja kroz koje je prolazila prva balkanska izbeglička ruta.
Potvrđuje se, međutim, da žice i neumoljiva policija nisu zaustavili one koji u Evropi, bez obzira na to da li je riječ o izbeglicama koje beže od rata ili migrantima koji bježe od ekonomske bede, vide jedini spas.
Ti ljudi su otkrili novu trasu koja iz Grčke vodi preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske do Slovenije i dalje u Evropsku uniju.
Kroz BiH izbeglice prolaze uglavnom slobodno i bez skrivanja, koristeći se dostupnim mogućnostima prevoza.
U Velikoj Kladuši im je neformalni hot-spot, gde im meštani donose hranu i osnovne potrepštine. Pomažu im i u tamošnjim džamijama, pozivajući i lokalno stanovništvo da pokaže solidarnost s izbjeglicama, podsjećajući ih da su i oni ne tako davno morali da prolaze kroz istu sudbinu.
U Hrvatskoj, međutim, „nezakonite migrante“, kako ih nazivaju predstavnici vlasti, pokušavaju da zaustave i spriječe u ilegalnom prelazu granice.
Izbjeglice zato prelaze teritoriju Hrvatske u njenom najužem dijelu, na kojem je udaljenost od unsko-sanskog kantona u BiH do Kupe na granici sa Slovenijom samo 70 kilometara.
Jedni do tamo stižu uz pomoć krijumčara, dok drugi kreću samostalno, prateći rutu koju imaju na svojim mobilnim telefonima. Kreću se isključivo noću, krijući se od hrvatske policije, tako da put koji bi inače prešli za dan-dva, traje i po nekoliko dana.
Hrvatska policija već duže vrijeme sprovodi pojačan nadzor granice u pokušaju da zaustavi migrante, istovremeno negirajući da je riječ o dramatičnom problemu. Dok, recimo, zvanična slovenačka politika stalno upozorava na opasnost od novog izbegličkog talasa, na hrvatskoj strani su veoma uzdržani kada je riječ o toj temi.
I prema zvaničnim podacima, međutim, jasno je da se broj onih koji pokušavaju da nelegalno uđu u Hrvatsku na području Karlovačke županije povećava. U prva tri mjeseca ove godine na tom području zatečene su 103 osobe prilikom nezakonitog prelaska granice, dok ih je prošle godine u isto vrijeme bilo samo 12.
Karlovačka policijska uprava u svojim redovnim izvještajima uopšte ne objavljuje podatke o nezakonitim migrantima, ali i Uprava policije potvrđuje da bi ta županija – uz Osječko-baranjsku, Vukovarsko-sremsku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku – mogla da bude na udaru izbjjeglica. U prva tri meseca ove godine na nivou Hrvatske prilikom pokušaja nezakonitog prelaska granice zatečeno je ukupno 1.371 osoba, što je za 72 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, u BiH su u postupku readmisije vraćene 294 osobe koje su sa teritorije te zemlje ušle u Hrvatsku. Promenila se i struktura izbeglica i migranata u odnosu na prošlu izbjegličku krizu. Sada je najviše Avganistanaca, Pakistanaca, Kosovara i Turaka, a ima i dosta Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Sirijaca je ovoga puta veoma malo.
Na hrvatskoj strani ne žele da govore o novoj izbjegličkoj ruti, a pogotovo ne o izbjegličkom talasu, sugerišući da policija ima kontrolu nad situacijom.
To se može objasniti željom da taj problem ne ugrozi ambiciju Hrvatske da 2020. postane članica Šengena.
Nevladine humanitarne organizacije pritom optužuju hrvatsku policiju da se zbog tog cilja ne uzdržava od nehumanog postupanja prema izbeglicama, tvrdeći da je vraćanje izbjeglica preko granice i onemogućavanje traženja međunarodne zaštite zvanična politika Hrvatske prema izbjeglicama. Hrvatska strana takve optužbe odbacuje.
Stručnjak za bezbjednost i analitičar portala „Obris – obrana i sigurnost“ Igor Tabak za DW potvrđuje da se u ovom slučaju vjerovatno može govoriti o izbjegličkoj ruti, ali podsjeća da ona nipošto nije nova.
“Činjenica je da postojanje balkanske rute za šverc robe, pa i ljudi, nije novost. Riječ je o jednom od tradicionalnih krakova poznate balkanske rute. Dakle, nije riječ o novoj ruti”, ukazuje Tabak.
Naš sagovornik pritom napominje da aktuelne brojke nisu ni približne onima od pre tri godine. „Ovde je riječ o kretanju ljudi koje je manje masovno, a zato je i manje vidljivo. Izbjegavaju se uhodani pravci i koriste ilegalne dionice, koje usto prolaze preko nekoliko nekadašnjih crta razgraničenja. To svjedoči i o većem stepenu opasnosti, s obzirom na to da dio tog područja još nije razminiran.
Za razliku od onog što smo vidjeli u istočnoj Slavoniji, kompletna nova ruta više se oslanja na ilegalne vodiče i aranžmane i teško je govoriti o spontanom kretanju ljudi. Ta ruta je za izbeglice i skuplja, što je i jedan od razloga zbog kojih to nije masovna pojava. Zato je riječ i o klasičnijem izazovu za policiju u odnosu na izbegličku krizu pre tri godine”, objašnjava Tabak.
Zato, prema njegovom mišljenju, izbjeglička ruta preko BiH i Hrvatske, ako se imaju u vidu svi problemi koje je Hrvatska poslednjih godina imala s migracijama, ne bi trebalo da bude neki naročiti problem za policiju.
Hrvatski sistem, podseća Tabak, izašao je na kraj s prolaskom skoro milion izbjeglica u nekoliko mjeseci, tako da ovih nekoliko stotina ne mogu da budu izazov, osim u svjetlu šengenskih standarda i provera, kao i prigovora susjednih zemalja.
Nesumnjivo je, međutim, da je nova ruta opasnija za izbjeglice od prošle. Pogotovo je opasna reka Kupa na granici Hrvatske i Slovenije, koja se proteklih nedjelja i mjeseci pokazala kao nepremostiva prepreka za nekolicinu nesrećnika, koji su u nekoliko različitih incidenata našli smrt u nabujaloj vodi. Prema podacima međunarodne organizacije “Nestali migranti“, u Kupi su ove godine smrtno stradala tri migranta, a četiri su nestala.
Na pitanje o razlozima zbog kojih onda Slovenija prenaglašava taj problem, budući da u toj zemlji poslednjih nedelja mediji i političari raspiruju strah od nove „najezde“ nezakonitih migranata, pogotovo uoči predstojećih izbora, Tabak podsjeća da bez tog prenaglašavanja taj problem ne može da bude negativan element pri oceni spremnosti Hrvatske za ulazak u Šengen.
“Slovenija je trenutno jasno dala do znanja da je protiv ulaska Hrvatske. Naglašavanjem tog pitanja Slovenija olakšava opravdavanje negativne ocene, ali riječ je o dobro poznatim igrama sa slovenačke strane”, zaključuje Tabak.
