Efendić: Američke sankcije i evropski bijeli hljeb za Milorada Dodika

Preporučujemo

Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) bio je gost Dnevnika u 7 Hayat televizije, gdje je govorio o aktuelnim temama u Bosni i Hercegovini. Efendić se dotakao kandidature Denisa Bećirovića, koji je zajednički kandidat sedam stranaka za Predsjedništvo BiH na Općim izborima koji će se održati 2.oktobra 2022.godine.

– Trojka je uz još neke druge predstavila zajedničkog kandidata gospodina Denisa Bećirovića, vidjet ćemo kako će sve to izgledati. To je kandidat koji zaslužuje respekt. Međutim, u toj grupi koja ga je podržala ima svega, različitih stranaka koje nemaju ništa zajedničko ili s kojima mi ne bi željeli imati ništa zajedničko, ali to je pravo svakoga da podrži svakog kandidata kojeg želi. Nadam se da će BiH dobiti člana Predsjedništva koji će biti mnogo aktivniji nego što je to slučaj – istakao je Efendić.

- -

Osvrnuo se i na to da li će Stranka za BiH dati podršku Bećiroviću kao zajedničkom kandidatu.

– Bilo je nekih razgovora. Stranka za Bosnu i Hercegovinu podnijela je prijavu za sve nivoe vlasti uključujući i Predsjedništvo. Krajnji rok je 3. juli i mi ćemo do tog roka donijeti odluku da li ćemo dati podršku gospodinu Bećiroviću, dati nekog kandidata iz vlastitih redova ili nešto treće – istakao je.

Pitan koga bi Stranka za BiH mogla dati kao kandidata za Predsjedništvo BiH iz vlastitih redova kazao je „da još uvijek ne bi licitirao imenima“.

– Mi smo najviše bili opredijeljeni tome da bude doktor Silajdžić – naveo je Efendić, koji se dotakao kandidature Harisa Silajdžića ispred SBiH za Predsjedništvo BiH i njegovog aktivnog povratka u politiku.

- -

– Doktor Silajdžić je jučer izjavio da on ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva. To je njegova odluka. Druga je stvar što nama treba neko poput Harisa Silajdžića. Nama će trebati neki novi Haris Silajdžić u budućnosti. Očito je da mi nemamo pravog predstavnika u diplomatiji osim Sven Alkalaja u Vijeću sigurnosti ujedinjenih nacija. Rijetkost da ćete naći diplomatu kojem se uopće vjeruje i koji može argumentima da svoje sagovornike uvjeri i objasni stanje u BiH. Najviše iz razloga što se izvori brojnih problema u BiH nalaze na međunarodnom planu. Zbog svega toga smo insistirali ja i jedan broj članova stranke da to bude doktor Haris Silajdžić , međutim on ne želi. Smatra da to treba prepustiti nekom mlađem. Treba čovjeka razumjeti, tu odluku treba uvažavati i poštovati, ali ostaje naša potreba da se diplomatijom bavimo onako kako se on bavio kada je bio ministar vanjskih poslova i član Predsjedništva BiH – istakao je Efendić.

Govoreći o predstojećim izborima posebno se dotakao načina biranja predsjednika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali i pokušaja izmjena Izbornog zakona što zagovara HDZ-ov predsjednik Dragan Čović, kao i uplitanja Hrvatske u unutrašnja pitanja naše zemlje, posebno predsjednika ove susjedne zemlje Zorana Milanovića.

Dotakao se posjete predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, koji je u BiH došao na insistiranje hrvatskog premijera, ali i mogućih novih pokušaja nametanja teme izmjena Izbornog zakona.

– To je još jedan u nizu pokušaja da se razgovara o Izbornom zakonu, da se on mijenja – ustvrdio je Efendić.

Danas kada BiH obilježavaju tri decenije od prijema u članstvo UN i svoje nezavisnosti Efendić je dao osvrt gdje je država 30 godina poslije.

– 30 godina poslije učlanjenja u UN mislim da smo negdje između unutrašnjeg separatizma i jednog vanjskog kolonijalizma i velikog nerazumijevanja Evrope prema BiH. Poznato je da temu Izbornog zakona u BiH nameće i forsira Hrvatska kao članica EU, na njihovo insistiranje i dolaze brojni predstavnici u BiH. Oni su uspjeli da pogrešno predstavljajući Ustav BiH uvjere jedan veliki dio zvaničnika u EU, da u Bosni i Hercegovini Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva. Sva zabuna dešava se zbog jedne premise, da u BiH postoji bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva – istakao je.

Prema Ustavu BiH, Efendić, pojašnjava to nije tako.

– Prema Ustavu BiH biraju se iz Federacije dva člana Predsjedništva i jedan iz bh. entiteta Republika Srpska i biraju se iz reda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. To nikako ne znači da su oni predstavnici Bošnjaka, Srba ili Hrvata. Oni su predstavnici svih građana BiH, predstavljaju prije svega državu i sve njene građane – istakao je Efendić.

Dodao je da ne postoji na svijetu ni jedna država u kojoj bilo koji funkcioner predstavlja neki narod.
– Mi imamo jednu situaciju da se izvlačenjem pogrešne premise, da u BiH postoje članovi koji predstavljaju narode pa ih zovu hrvatski član predsjedništva, pa je rečeno u Briselu najviše od strane Hrvatske da u BiH ili Federaciji BiH, Bošnjaci Hrvatima biraju predsjednika. Jednostavno, ne biramo, biraju sebi predsjednika kao i oni što trebaju da biraju i svi drugi, tako i svugdje u svijetu. Svaki od njih se bira iz reda naroda kojem pripada i s teritorije jednog od entiteta, ali treba da predstavljaju sve građane. Zanimljivo je da je toliko godina nakon samostalnosti BiH, desetina i hiljada posjeta evropskih zvaničnika da oni nisu shvatili šta je problem u BiH, da nisu shvatili što mi imamo institucije koje nisu suštinski demokratske, da je Parlament više kao mjesto sastajanja a ne donošenja odluka. Samo u BiH se ne može sastati Parlament i donijeti neku odluku jer tamo ne važi nikakvo glasanje, uvijek postoje neki mehanizmi koji mogu to da blokiraju. Priča o Izbornom zakonu proističe iz želje da se BiH prikaže nefunkcionalnom i time trasira put u njen raspad. Mi u BiH imamo svoj Donjeck i Lugansk u vidu entiteta RS i namjere oživljavanja paradržave Herceg-Bosne – podcrtao je, navodeći da bi najbolje rješenje bilo po BiH jedan predsjednik za sve narode.
Poručio je da su posljednje posjete iz EU pokušaj da se na neki način udari posljednji ekser u kovčeg građanske BiH.
Upitan podržava li EU Čovića kazao je:
– Sigurno da jeste, može se reći da je to jedna koordiniranost u tim potezima, s jedne strane HDZ blokira izbore koje je Centralna izborna komisija raspisala neusvajanjem budžeta i ne odobravanjem sredstava, dok u isto vrijeme pokušava putem hrvatske diplomatije učiniti nešto kako bi se promijenio Izborni zakon, ali u kontra smjeru, ne ono što bi trebalo da se mijenja. Čović je ohrabren odnosom EU prema pitanju održavanja izbora. HDZ pokušava lobirati u Zagrebu za promjene Izbornog zakona po svojoj mjeri uporedo sa blokadom donošenja odluke o finansiranju izbora. Ako susjedna Crna Gora kao višeetnička zemlja može biti funkcionalna, postavlja se pitanje zašto to ne bi bila i BiH. Zanimljivo je da je kompletna vanjska politika Hrvatske usmjerena na pitanje izmjena Izbornog zakona u BiH. Zamislite da je Milanović pisao generalnom sekretaru NATO-a o tome. Kakve veze te stvari imaju jedna sa drugom – naveo je Efendić.
Isto mišljenje ima i kada je u pitanju dvolična politika međunarodne zajednice.
– Većina evropskih država se upliće u unutrašnja pitanja BiH preko svojih ambasada. To sve ukazuje da naša zemlja ne funkcioniše kao demokratska država. Hrvatska trenutno ima ogromne unutrašnje probleme sa svojom diplomatijom, pa izlaz traži u miješanju u bh. politiku, jer je to lakši posao nego se suočiti sa problemima u svom dvorištu. Mi čak imamo institucije i političare pomoću kojih oni dolaze do utjecaja u BiH, zato što nismo demokratska zemlja. Za BiH rješenje su istinske evropske vrijednosti, a ne ono što nam evropske birokrate nameću. Dodik se sada ušutio i prepustio Čoviću da blokira procese, jer njih dvojica imaju iste namjere – naveo je Efendić.
Govorio je i o uplitanju Rusije u BiH, dešavanjima u Ukrajini i refleksiji tih događaja na Bosnu i Hercegovinu.
– Nesporno je da postoji jedna vrsta kordinacije sa Rusijom, čak i s Hrvatskom preko HDZ-u BiH i preko Milorada Dodika. Prije nekoliko mjeseci Dodik je najavljivao kako putuje na jedan vrlo važan sastanak sa Vladimirom Putinom koji je trebao da ga uputi šta da radi ovdje u BiH. To sve radi vrlo koordinirano sa Čovićem koji uz podršku Hrvatske pravi blokade u BiH. Ovdje imamo neprekidno nastojanje da se oni separatističkim idejama odvoje od države BiH na ovaj ili onaj način. Sreća je samo pa okolnosti u Ukrajini ne idu njima u prilog, nego idu nekim drugim pravcem koji im se očito ne sviđa pa pokušavaju igrati između nečega što su dobri odnosi sa Evropom i svojih težnji koje su identične onima kakve vidimo u Ukrajini. Kada bi kojim slučajem Rusija došla do Balkana ona bi ovdje imala svoje vojnike, neka ovi iz Evrope dobro razmisle ko bi bili ruski vojnici u slučaju sukoba na Balkanu i ko bi ih predstavljao – poručio je Efendić.
– Proruski utjecaj se poprilično osjetio u BiH sve do zapadnih sankcija, pa je sada znatno manji -, naveo je Efendić.
– Prijetnje Rusije ka Balkanu nisu bezazlene, oni su spremni doći sa svojom vojskom na ovaj teritorij ako im prođu njihovi ciljevi pomoću manjeg bh. entiteta. Zbog toga je važno da BiH ne bude dodatno fragmentirana – stava je Efendić.
Dejton je, kako kaže bio dobar da zaustavi rat ali pitanja koja BiH čine nefunkcionalnom državom nisu nikada riješena. Navodi da bi evropske vrijednosti bile rješenje za BiH.
Osvrnuo se i na poteze Milorada Dodika, koji već duže vrijeme radi protiv BiH.
– Iako su Dodiku izrečene američke i sankcije Velike Britanije, Evropa ga hrani “bijelim hljebom” i koristi sve povlastice na vlasti. Treba pogledati njegovo ponašanje zadnjih nekoliko mjeseci, šta je sve izgovorio o njemačkim vojnicima, o državi Njemačkoj, o bivšim visokim predstavnicima, to je da čovjek ne povjeruje. Danas on navodno podržava EU put BiH, neiskreno. Za BiH su rješenje evropske vrijednosti, ali ne evropski birokrati koji nam ovdje pokušavaju nametnuti nešto što nema nikave veze s vrijednostima na kojima je osnovana Evropska unija – stava je Efendić.
Poručuje i da se Dodiku uopće ne može vjerovati.
– On se ponaša kao neka seoska varalica kada je uhvate u krađi, takvima se uopće ne treba vjerovati. U svom programu ima separatističke namjere – upozorio je Efendić, koji je kazao da je EU svjesna „namjera Dodika i Čovića ponašali bi se kako su se ponašala Velika Britanija i SAD“.
Podcrtao je i da SNSD u svom zvaničnom programu ima osamostaljenje manjeg bh.entiteta
– To se radi na način kako se pokušava raskomadati neka zemlja, što završi u krvoproliću, zločinima itd. Zbog svega je važno da u Evropi shvate da BiH mora da funkcioniše kao sve evropske zemlje – naveo je.
Efendić je istakao i da srpska politika odavno nije bila u težoj poziciji.
– Sam Aleksandar Vučić je priznao da se osjeća kao na ražnju, da ne zna šta da radi zbog velikog prijateljstva i odnosa s Rusijom i činjenicom da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i brojne zločine i sve ovo što gledamo u posljednje vrijeme. Sve ovo je pokazatelj da je srpska politika u ćorsokaku. Vjerovatno će ovu priliku Kosovo iskoristiti da dobije puno priznanje, ali na žalost BiH ponovo izgleda neće jer nema ko odavde da objasni zapadu, prije svega EU i Briselu šta je problem u BiH, da nije problem izborni zakon nego ono što su evropski sudovi ustanovili, umanjiti demokratiju u našoj zemlji – naveo je Efendić.
Upitan ko je radikalniji Čović ili Vučić odgovorio je da su za BiH važnije stvari koji se dešavaju unutar zemlje.
– Za BiH je važnije ono šta se dešava unutar države, nama Čović kao jedan od političara pravi velike probleme. Ali, također i Vučić. Znamo staru poslovicu „vuk dlaku mijenja , ali ćud nikada“, znamo njegov odnos prema državi dok je ona bila pod agresijom, znamo da se nalazio na linijama oko Sarajeva tako da s njim uvijek treba oprezno, ali uz jedan respekt i odnos kao predsjedniku države. On pokušava u BiH s narodima, moramo ga vratiti na institucije jer i ovu državu kao i sve druge predstavljaju njene institucije i oni koji je vode – naveo je.
Govorio je i o reviziji presude pred sudom pravde u Hagu.
– Pored nas se dešavaju zaista važni procesi, ko zna da je general Mahmuljin nakon presude završio u bolnici, ne znam da li je do danas izašao. General Mahmuljin je prema nalazima Haškog tribunala slobodan čovjek i nije pronađen nikakav dokaz da se protiv njega vodi nikakav postupak, a Sud BiH ga osudio na 10 godina. Imamo po treći put pokretanje slučaja Dobrovoljačka, suđenje generalu Dudakoviću, to je činjenica da pravosudne institucije BiH pod uticajem ovih o kojima smo govorili, pa izvan BiH vrše reviziju historije BiH. Pokušavaju ukrasti moralni kapital BiH. BiH je stekla svojom odbranom jedan ogromni moralni kapital pa i Sarajevo. Ovdje nije bilo zločina, rušenja vjerskih objekata ničijih, neki bi sada da to sve izmiješaju, vođenjem procesa, montiranjem određenih presuda da izjednače krivnju za sve ono što se dešavalo. To je temelj za buduće njihove planove, to je sve jedno s drugim povezao, pa čak i izmišljanje ovih priča i prebrojavanje ubijene djece u Sarajevu, sve to ima veze u nastojanjima da se BiH uništi, da se pokuša podijeliti.
Dok se to dešava sarajevska javnost je veoma zaokupirana neuspjelim pokušajem revizije presude Međunarodnog suda pravde. Ta presuda se nikako ne može zanemariti, ona je utvrdila genocid, po prvi put u historiji jedna država je proglašena krivom za nečinjene po toj konvenciji, to je Srbija. Svi smo očekivali više od te revizije. Trenutno se time više bavimo nego ovim što se trenutno dešava, ovo što se trenutno dešava je možda čak opasnije – upozorio je Efendić.
Kazao je i da “ne bi nikada sarađivao sa Našom strankom, jer to nije patriotska snaga koja iskreno radi za BiH”.
– U tom bloku stranka oko Bećirovića ne vidim nikakav program osim ideje da se vlast otme od SDA. Aktuelna vlast u Kantonu Sarajevo je primjer loše prakse. Sarajevo se ne razvija, ja to kao načelnik općine mogu da kažem. To je grad zaustavljen u svom razvoju. Jedina ulaganja Trojke su iz kredita, ništa se ne izdvaja iz vlastitih sredstava. Svjedoci ste da imamo ambulante bez doktora i prljav grad. Sada se spominje osnivanje komunalne policije kako bi se zaposlilo dodatnih stotinu ili više radnika na budžet- zaključio je Efendić.

Najnovije

Načelnik Sokoca priznao: Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen…

-Srpska demokratska stranka preživjela je mnoge krize u proteklom periodu pa će i ove najnovije udare o pitanju gašenja...