Usljed naglog rasta cijena osnovnih životnih namirnica sve više građana Bosne i Hercegovine okreće se javnim kuhinjama. U redovima više nisu samo stariji, sve je više mladih, ali i žena s djecom koje su bile primorane doći po svoj obrok, jer mališanima ne mogu priuštiti obrok.
Ekipa Index.ba bila je u redu sa korinsicima javnih kuhinja dok su uzimali svoje obroke. Neki sa stidom, a neki sa osmijehom, pakovali su hranu u svoje cekere i kantice.
“Glad ne poznaje stid. Suprug nema stalno zaposlenje, ako uspije naći šta da zaradi mi za taj mjesec imamo da kupimo hranu, ne moram ići u javnu kuhinju. Ako ne nađe ništa odem, jer da nije njih moja djeca i mi bi bili gladni. Teško je vrijeme došlo. Ljudi su prije više pomagali, sada se svako zabrinuo oko sebe. Nikom nije lahko, sve je skup. Nama puno znači ovo što dobijemo u javnoj kuhini, zahvaljujući njima imamo jest, nismo gladni”, kazala je Aida, povremena korisnica javne kuhinje.
Uz nju je stalaja 72-godišnja žena. Nije puno pričala. Kratko je kazala da je najviše boli što su djeca dovedena u situaciju da nemaju šta jesti. Zahvalna je, kaže, što javne kuhinje nikoga nisu vratile gladnog.
O tome koliko je inflacija, koja je u oktobru u FBiH iznosila rekordnih 19,1% i koja je među najvišim u Evropi, negativno utjecala na životni standard građana, pokazuje i podatak da sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec oktobar 2022. godine, iznosi 2.905,46 KM. Statistika kaže da je za četiri godine potrošačka korpa porasla za skoro 930 KM!
U isto vrijeme, rast plata nije pratio rast cijena. Istina, u vrijeme inflacije bilježimo i rast nominalnih plata, ali s druge strane zbog inflacije bilježimo pad realnih plata. To praktično znači da danas možda i zarađujete više, ali za taj novac možete kupiti manje nego što ste mogli prije izbijanja krize.
Između ostalog, nedavno je opet poskupio i hljeb, a ni njega mnogi više ne mogu priuštiti. Stoga se neki okreću javnim kuhinjama, gdje mogu dobiti besplatan obrok ili barem hljeb.
„Mi trenutno imamo 638 redovnih korisnika. Oni svaki dan imaju topli obrok, hljeb, ako ima donatorskih sredstava malo „pojačamo“, a evo novost je da svaki dan imaju i voće. Ali i pored toga ljudi dolaze, traže tu neku vrstu pomoći, a najviše se traži hljeb. Ako ostane hljeba iza naših korisnika, onda mi damo njima ili napravimo neku kesu s hranom, pomoći… Da budem iskren, u posljednje vrijeme, zbog ove inflacije, dolazi nam sve veći broj korisnika, baš je teška situacija, vjerujte mi. Raste broj i redovnih korisnika i onih koji dolaze tražiti mimo toga hljeb i slično. I u drugim općinama je ista situacija“, kazao je Amir Radeljaš iz Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo.
Indira Kriještorac, glasnogovornica Crvenog križa Federacije BiH, kaže da je otprilike 1.700 osoba koje su korisnici pomoći kuhinja, i to u Kantonu Sarajevo, Mostaru i Širokom Brijegu:
„Ali uvijek ima ljudi mimo spiska koji dolaze na punktove i koji traže hranu, iako nisu na spiskovima. Uvijek se nađe neko rješenje, niko se do sada nije vratio, a da nije dobio nekakav vid pomoći.“, navela je Kriještorac.