Biće da za to u ovom trenutku nikoga nije briga, pogotovo nakon završenih izbora, ali ispod radara je prošla informacija da se entitet Republika Srpska u samo nekoliko sedmica zadužio za još 110 miliona KM, čime je ovogodišnje zaduživanje tog bh. entiteta na berzi poraslo na 325,6 miliona KM!
I dok se političari u Republici Srpskoj optužuju za krađu glasova, a borba za fotelju entitetskog predsjednika odvija nesmiljenom žestinom malo ko razmišlja o tome koliko je “atraktivno” doći na čelo entiteta čiji je dug premašio šest milijardi KM.
Ekonomista Admir Čavalić za “Slobodnu Bosnu” je komentarisao zaduživanje Republike Srpske, ne toliko zbog same visine zaduživanja, koliko zbog načina na koji se ovaj bh. entitet zadužuje.
“Bosna i Hercegovina je i dalje umjereno zadužena zemlja, ali samo iz razloga što ima decentraliziran administrativno-birokratski aparat, što znači da se teško zaduživati iz konteksta bh. politike jer to zahtijeva šire koncenzuse. Da smo centralizovana zemlja vjerovatno bismo imali veće učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu (BDP). Međutim, ako se spustimo na niže nivoe vlasti vidi se jasna razlika između FBiH kao decentraliziranog sistema i Republike Srpske kao centraliziranog sistema.
U FBiH je čak i kumulativno daleko manji odnos zaduženosti spram BDP-a (ispod 30 posto), a u RS je oko 50 posto i više. Razlog za ovo je taj što RS dosta jednostavnije donosi odluke o zaduživanju jer ima jedan centralni organ odlučivanja, a to je entitetska vlada koja se zadužuje kako bi čitav sistem finansirao i održavao.
U FBiH je sistem kantona od kojih neki i nemaju mogućnost zaduživanja, neki nemaju ni potrebe, neki se zadužuju za razvojne projekte, dok su pojedini u tome bili blokirani zbog blokade Komisije za vrijednosne papire na nivou FBiH (poput Kantona Sarajevo). To praktično znači da kantoni u FBiH nisu prezaduženi, kao ni jedinice lokalne samouprave”, kaže Čavalić.
SKUPO ZADUŽIVANJE
Bh. ekonomista najveći problem vidi u vrlo nepopularnom, skupom obliku zaduživanja RS, pogotovo u poređenju s FBiH.
“FBiH se i dalje veže za komercijalne banke, pa je prošle godine čak imala i negativnu kamatnu stopu, što znači da se oslanja na bankarski sektor. S druge strane, RS više ide na trezorske zapise, hartije od vrijednosti i slično. Fascinantno je to da su entiteti glavni korisnici usluga banaka, što je loše u kontekstu njihove odluke da ne daju novac privatnom sektoru toliko kredita jer se fokusiraju na rad s državom.
Predviđa se da će se trend zaduživanja RS-a nastaviti i naredne godine kada se očekuje i naplata od tog entiteta po osnovu određenih obveznica koja dospijeva 2023. godine. To bi moglo stvoriti probleme RS, iako smatram da je teško očekivati da će bankrotirati. U svakom slučaju većim zaduživanjem tog entiteta biće smanjen budžetski kapacitet za pružanje javnih usluga. Drugim riječima, to će rezultirati lošijim zdravstvom i (li) obrazovanjem, manja izdvajanja za penzionere i socijalna davanja. To će biti posljedice veće zaduženosti, ali ne i bankrot”, rekao nam je Čavalić.
Iako je ukupni dug RS koji je na kraju prošle godine iznosio 6,1 milijardu KM manji od ukupnog duga FBiH čiji je ukupan dug 6,4 milijardi KM za vlast u RS je najzabrinjavajuće to da u tom entitetu živi oko 1,2 miliona stanovnika, a u FBiH čak milion više (po popisu iz 2013. godine 2,2 miliona). Dakle, ako se taj parametar uzme u obzir RS je po glavi stanovnika zadužena 5.015 KM, a FBiH 2.886 KM.
Gledajući izvore iz kojeg Dodikova vlast crpi novac za preživljanje slobodno možemo zaključiti da će ukupni dug RS samo još više rasti:
A KAMATE RASTU
“Čak je bio i onaj famozni izlazak na ino-berze, vjerovatno uz posredstvo ili podršku Republike Srbije. Pitanje je ko još učestvuje u ukupnom dugu RS-a jer je kako se ide od formalnijih, dakle, institucionalnih kreditora do neinstitucionalnih onda kamatna stope sve više raste”, kaže Čavalić.
Nijedan pritisak niti stavljanje na crnu listu bh. političare ne mogu pogoditi kao uskraćivanje novca kojim će vladati narodima u BiH. Najsvježiji primjer je Dodikovo odbijanje, pa potom i prihvatanje da se njemačkom ambasadoru u BiH izda agreman. Dodik i cijela njegova koalicija na nivou RS poklekli su nakon prijetnje da bi zbog blokade rada vlasti na bh. nivou i odbijanja da se njemačkom ambasadoru izda agreman mogli ozbiljno da se zamjere Njemačkoj, ali i cijeloj Evropskoj uniji i da ostanu bez novca za razvojne projekte.
“Time se pokazalo da RS sebi ne može priuštiti taj luksuz da ucjenjuje Njemačku. Ekonomski, a ne politički pritisci su bili razlog zbog kojeg su u RS promijenili ploču u ovom slučaju”, smatra Čavalić.
I dok završavamo ovaj tekst Milorad Dodik na konferenciji za novinare priča o novim socijalnim izdvajanjima iz entitetskog budžeta na navodeći na koji način će se taj novac sliti u entitetsku kasu. Od zarade novootvorenih fabrika neće sigurno.
ZAŠTO JE CENTRALNA BANKA BiH PRODALA TONU ZLATA?
Posebnu pažnju javnosti nedavno je izazvala odluka Centralne banke BiH da proda tonu zlata. Čavalić nam je kazao da CB BiH ima diskreciono pravo da restruktuira svoje devizne rezerve koje mogu biti u formi zlata, valuta, hartija od vrijednosti ili depozita.
„Kada to rade vjerujem da to moraju potkrijepiti dobrim argumentima i analizama. Problem je možda u komunikaciji što nije obrazloženo zašto je to zlato prodato, ali treba generalno razlikovati prodaju zlata na mikro i makro nivou. Ovo su redovne aktivnosti CB BiH na otvorenom tržištu. Naravno, pojedinci na mikro nivou imaju subjektivan osjećaj spram zlata, pogotovo u vrijeme kriza.
Malo se kroz medije razvlačilo pitanje odgovornosti za tu odluku i možda nam je sada samo interesantno pitanje koja je popratna analiza utjecala na odluku da se zlato proda. Da li CB BiH očekuje daljnji pad cijena zlata na globalnom tržištu ili smatra da se treba više investirati u depozite su neka od pitanja. Također, bježi se i od hartija od vrijednosti jer njihova vrijednost opada rastom kamata. Ovdje je samo bitno pitanje odgovornosti, odnosno ko će odgovarati za eventualni gubitak spram upravljanja deviznim rezervama“, rekao je Čavalić.