Nakon što je u februaru 2022. godine Skupština Kantona Sarajevo usvojila Zakon o komunalnim taksama, kojim su utvrđene sve vrste komunalnih taksi i način uplate, općinama je dato na volju da svojim aktom utvrđuju kriterije i visinu takse za obveznike koji su registrirani ili posluju na području općine.
Zahvahvaljujući ovom zakonu većina općina u Kantonu drastično je povećala komunalne takse, pogotovo na reklame firmi. U isto vrijeme Gradsko vijeće Sarajeva poziva da se smanje komunalne takse i kritikuju općine za enormna povećanja cijena taksi, a naređuju gradonačelnici Benjamini Karić da traži od četiri gradske općine dio novca od naplaćenih taksi.
Licemjerstvu nigdje kraja nema, ističu naši sagovornici ekonomski analitičari Igor Gavran i Admir Čavalić.
– Zbog svega što se sve događa vlasti u Kantonu Sarajeva, priznali su da su ovaj potez napravili bez ikakve analize stanja. Nisu napravili nikakvu analizu i usvajanjem ovog zakona privrednicima je nametnut čisti harač! Kanton je prebacio odgovornost na općine, a iste su stranke u pitanju koje su na vlasti. Ovaj potez je teška demagogija i pljačka privrednika. Priča o podršci privredi je čisti PR vlasti u Kantonu Sarajevo, kao što je bio i nastup na Sajmu u Dubaiju koji nikome nije donio ništa osim priče – pojašnjava Gavran.
Kada kantonalne i općinske vlasti trebaju nešto konkretno uraditi, odnosno rasteretiti privredu, sve se svede na priču, ističe Gavran i dodaje:
– Oni povećavaju komunalne takse, a istovremeno uskraćuju subvencije za plin nakon najnovijeg poskupljenja. Kanton Sarajevo je najbogatiji, pa i njegove općine, a odluče se na podizanje taksi. Neshvatljivo – zaključuje Gavran.
Ekonomisti Čavaliću nejasno je zašto se podižu parafiskalni nameti u Kantonu Sarajevo. On smatra da općine nisu trebale podizati cijene parafiskalnih nameta jer već imaju rast po osnovu indirektnih poreza, zbog povećanja cijena roba i usluga i naplate akciza.
– Bosna i Hercegovina ima viška parafiskalnih nameta koje bi trebalo ukidati po svim osnovama ili smanjivati. Dizati parafiskalne namete u vrijeme krize i time još više povećavati troškove poslovanja što indirektno utječe i na dizanje cijene proizvoda, što plaćaju građani. Ekonomisti kada prave analize pri izmjenama nekog zakona, moraju voditi računa o budućim očekivanjima, a posebno o reakcijama na tržištu nakon usvajanja zakona. Nije ovo godina kada se trebaju tražiti dodatni budžetski prihodi – ističe Čavalić, piše Faktor.ba.
