Emir Ramić za Index.ba: Srbija i RS nisu ostvarile svoje ratne ciljeve, Dodik bi uz implicitnu podršku Rusije i Srbije, mogao napraviti nove korake ka secesiji

Preporučujemo

Apsolutno je paradoksalno da se razgovori o Izbornom zakonu BiH vode u situaciji kada je država ugožena, iznutra i spolja. Voditi razgovore o Izbornom zakonu u takvim okolnostima je direktno dalje potkopavanje funkcioniranja države i razvija etničku diskriminaciju među građanima, poručio je u intervjuu za Index.ba Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK).

Ramić je u više navrata u javnost izlazio sa oštrim reakcijama oko toka vođena pregovora kada je riječ o pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, a za Index.ba pojasnio je na koji način su ti potezi bili štetni po Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

- -

Za naš portal govori o ruskom uticaju u BiH, prijetnjama po zemlju i Putinovim igračima, uz osvrt na ulogu međunarodne zajednice.

Ramić: Cinizam je da iz međunarodne zajednice nastupaju pojedini predstavnici i služe zagrebačkom pokušaju da se ostvari kontrola nad dijelom države BiH prema uzoru na entitet RS kojim dominira susjedna Srbija. Takvima poručujem da niko nema prava da zanemaruje interese države BiH i popušta diskriminacijskim modelima reforme Izbornog zakona. Poručujem međunarodnoj zajednici da mora insistirati na punoj demokratiji i građanskom društvenom modelu kao u državama sa evropskog i sjevernoameričkog prostora. Što se tiče Izbornog zakona na kojem insistira HNS i HDZ, traži se ono što u agresiji nisu mogli dobiti. Prijete svim mogućim sredstvima uz pomoć susjedne Hrvatske. Te prijetnje su zasnovane na daljnoj destabilizaciji i mogućoj blokadi izbora. Zbog svega toga bolje je za BiH i sve njene građane što pregovori nisu uspjeli. Postojeći zakonski okvir je u skladu s kojim su održani Opšti izbori 2018. godine i dalje je na snazi za izbore 2022. godine. Izborni zakon BiH je jasan – izbori se raspisuju najmanje 150 dana prije datuma izbora i ne postoji zakonska osnova za njihovo odgađanje.

Index.ba: Svjedočimo stalnim napadima i udarima na suverenitet i integritet BiH iz Zagreba i Srbije. Kako zaustaviti Zorana Milanovića i Aleksandra Vučića, predsjednike susjednih država, u tim namjerama? Koji su njihovi potezi posebno opasni po BiH? 

Ramić: Međunarodni sudovi su osudili udružene zločinačke srpskohrvatske poduhvate protiv države BiH. Politički, vojni i policijski čelnici Republike Srpske i Herceg Bosne su pravosnažno osuđeni. Ali nije osuđen niti demontiran njihov udruženi, zločinački projekat podjele države BiH koji se danas nastavlja u antibosanskim likovima Milorada Dodika i Dragana Čovića. Kako su završili Radovan Karađić i Mate Boban, kao i njihovi mentori Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, tako će završiti i Milorad Dodik i Dragan Čović i svi njihovi sljedbenici antibosanske koalicije koja sada uzaludno djeluje u i van BiH.

- -

Kao što se izdaja BiH ponavlja, tako će se ponoviti i pobjeda države BiH, pobjediće sloboda bosanskog naroda na jedinstvenoj bosanskohercegovačkoj zemlji, teritoriji, državi. Ovoga puta će biti pobjeđen i nacionalistički, anticivilizacijski projekat rušenja države BiH. To bi trebali znati današnji akteri podjele BiH, države koja više od hiljadu godina svjedoći svoj ponos i prkos, inspirišući civilizaciju i dajući nadu za bolji svijet. Udružena bosanskohercegovačka dijaspora je na januarskim mirnim protestima i martovskim okupljanjima jasno naznačila dolazak bolje BiH na jedinstvenoj, slobodnoj bosanskohercegovačkoj zemlji, teritoriji, državi. Sve jači aktivizam dijaspore postaje ozbiljna politička, akademska i ekonomska snaga koja može polučiti dobre rezultate posebno na planu strategijskog lobiranja za bosanskohercegovačke interese.

Index.ba: Kako vidite trenutnu političku situaciju u zemlji? Je li ugrožena sigurnost BiH? 

Ramić: Mislim da je trenutna teška politička kriza kulminacija svih političkih turbulencija kroz koje BiH prolazi. BiH je danas razapeta država između Dejtona i Brisela, sa unutrašnjim previranjima, regionalnim miješanjima u unutrašnje odnose u BiH i promjenama u globalnim geopolitičkim odnosima. Dakle, BiH je danas opterećena svim tim problemima koji joj ne dozvoljavaju da postane funkcionalna, stabilna i da bržim putem ide ka evroatlanskim integracijama. Problem je i u ulozi međunarodne zajednice koja je bila pasivna jer je digla ruke od BiH. Ali ne mislim da je BiH u kritičnoj fazi i pored naznačenih problema.

Dok Beograd i Zagreb kontinuirano negiraju mogućnost postojanja BiH, što je antibosansko urlikanje, žrtve nikada ne smiju zaboraviti da je nad građanima BiH, posebno Bošnjacima, sa ciljem da se BiH izbriše s lica svijeta, izvršen genocid i da rezultat tog genocida pod imenom „entitet RS” i danas postoji na tlu BiH.

Slično je i sa “herceg bosnom”. Bosansko pitanje prevazilazi srpsko-hrvatske historiografske mitove. Zločinci koji kontinuirano antibosanski djeluju nisu se suočili sa svojim zločinima. Zato se žrtve ne smiju priviknuti da genocidom određuju svoju budućnost. Jer BiH ima priznat teritorijalni integritet, ali nepotpun suverenitet i politički subjektivitet.

Index.ba: Kako komentirate poteze Milorada Dodika, te njegovu vezu sa Rusijom i Putinom? Je li BiH u opasnosti da bi moglo doći do novih sukoba, posebno kada vidimo da Dodik želi svoju vojsku, entitetski VSTV, državnu imovinu? 

Ramić: Milorad Dodik se nalazi na čelu anti-bosanske koalicije koju čine zvanični organi entiteta RS koji putem javnih dužnosnika SNSD i njihovih partnera koji su izabrani u institucije tog entiteta, aktivno provode, davno i sistemski smišljen plan tihe secesije, odvajanje entiteta iz suverene vlasti države BiH. Dodik kontinuirano vrši napad na ustavni poredak BiH ugrožavanjem teritorijalne cjeline, podrivanjem vojne ili odbrambene moći, prizivanjem oružane pobune, protivzakonitim formiranjem vojnih snaga itd. Svojim postupanjem on zaziva međunacionalnu netrpeljivost, razdor i mržnju, svjesno negirajući državu i genocid.

Negiranjem države BiH, Dodik negira osnovno ljudsko pravo svakog građanina na slobodu, mir i bezbjednost u vlastitoj državi. Negiranjem genocida on nanosi bol preživelim žrtvama genocida, degradira sudsku, naučnu i historijsku istinu o genocidu, omalovažava pravdu i ponižava međunarodno pravo i međunarodne institucije. Bez obzira na sve navedeno ne mislim da bi moglo doći do većih ratnih sukoba u BiH. Nema zato ni unutrašnjih, a ni vanjskih predpostavki. Ono što je potrebno i što dijaspora može pomoći jeste jačanja države, prije svega njenih osnovnih funkcija, uključujući i stvaranje potpunog suvereniteta BiH na njenom jedinstvenom teritoriju.

Index.ba: Kako zaustaviti Dodika u namjerama za odcjepljenjem entiteta Republika Srpska? 

Ramić: Dodik se može lahko zaustaviti koordiniranom akcijom pravosudnih institucija BiH i međunarodne zajednice. Institut u Kanadi je podnio dvije krivične prijave protiv njega Tužilaštvu BiH. Međunarodna zajednica, Vijeće za implementaciju mira i Visoki predstavnik moraju poduzeti konkretne mjere protiv antidržavne politike Dodika i njegovih sljedbenika. Kanada je pozvana od našeg instituta da posveti mnogo veću pažnju BiH u svojoj vanjskoj politici, da podrži put BiH u evroatlanskim integracijama, da sankcioniše negatore države BiH, negatore genocida, revizioniste sudskih činjenica o genocidu i glorifikatore presuđenih ratnih zločinaca.

Taj pristup Kanade, ali i SAD i EU je danas potreban prema BiH kako bi se spriječio novi rat, agresija i genocid, kako bi se osigurala primjena principa „nikad više” i posebno kako se BiH više nikada nebi susrela sa užasom agresije i genocida. Ali i kako bi ojačala država BiH na njenom evroatlanskom putu.

Index.ba: Molim Vas da se osvrnete na dešavanja u Ukrajini i povučete paralelu sa ratom i agresijom u BiH. Ponovo se, kao ’90 u BiH krvoproliće događa na oči cijelog svijeta, a niko to ne zaustavlja? 

Ramić: Rusija preko svojih pomagača već odavno unosi nemir i destabilizaciju u BiH. Krizu u BiH izazvanu povlačenjem predstavnika entiteta RS iz državnih institucija i nastojanjem tog entiteta da vrati pojedine nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je pokuša uništavanja države, je između ostalog posljedica i snažnog uticaja Rusija na Balkanu. Putinove produžene ruke su član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a i povremeno u tom kontekstu spominjani Dragan Čović.

Posebno su bliski odnosi ruskih zvaničnika i Dodika duboko zabrinjavajući. Moj je strah da bi Dodik, uz implicitnu podršku Rusije i Srbije, mogao pokušati zloupotrijebiti situaciju i napraviti nove korake ka secesiji, sada kada su oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu. Razgovori Dodika sa ministrom Sergejom Lavrovim su zabrinjavajući i EU ih treba oštro osuditi, a oni su se desili čak i nakon brutalnog ruskog agresivnog napada na Ukrajinu.

Dodiku odmah trebaju uvesti sankcije kako bi se skrenuo sa secesionističkog kursa, a time bi mu se poslala i jaka poruka. Ipak mislim da Dodik ne smije preduzimati nikakvu nasilnu akciju, jer, kao što vidimo na primjeru Ukrajine, to bi dovelo do snažnih, koordiniranih, jedinstvenih akcija međunarodne zajednice.

Index.ba: Kako zaustaviti Putina? Je li mu slijedeći cilj BiH? Koje su mu namjere? 

Ramić: Agresija na Ukrajinu pokazuju da međunarodna zajednica može koherentno i odlučno djelovati u slučaju eskalacije. Međutim bez obzira na jedinstveno djalovanje EU, SAD, NATO, G7 po pitanju osude agresije Putina na Ukrajinu, teško je predvidjeti kada će i kako Putin biti zaustavljen.Takođe teško je predvidjeti Putinov odnos prema BiH. Raspoređivanje dodatnih 500 vojnika EUFOR u BiH je jako važno. To je kristalno jasan politički signal koji dokazuje da međunarodna zajednica neće tolerisati nikakvu eskalaciju na Balkanu. Brojka od 500 vojnika je jako niska, ali je ključno to da te snage mogu biti dodatno pojačane ukoliko vidimo da prijetnja ne slabi i da se Dodikovo savezništvo sa Rusijom nastavlja uprkos agresije na Ukrajinu.

EUFOR snage moraju biti raspoređene na taktičkim mjestima, kao što je Brčko Distrikt, kako bi se stvorile pretpostavke za odsijecanje glavnih ekonomskih centara RS od Srbije. To bi Dodika trebalo odgovoriti od razmišljanja o eskalaciji.

A, ukoliko OHR bude imao bilo kakve indikacije da bi Dodik mogao početi koristiti silu u BiH, Visoki predstavnik odmah treba upotrijebiti Bonske ovlasti i smijeniti ga.

Index.ba: S obzirom na brojne prijetnje po BiH, koliko je važno da što prije postanemo dio NATO-a i EU porodice? Koliko se još može čekati na članstvo? Dokle se došlo, te šta uraditi da se taj proces ubrza?

Ramić: Srbija i RS nisu ostvarile svoje ratne ciljeve. NATO i EU sa EUFOR trupama imaju kako mandat, tako i obvezu prema BiH. Ona proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što BiH nije članica NATO i EU. I pored te obveze veoma je važno da BiH postane što prije članica NATO i EU. I NATO i EU svojim konkretnim odnosom prema zahtijevu BiH za prijem treba da pruže jamstva građanima BiH da neće biti ostavljeno na cjedilu, kao prije 30 godina. Nitko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Građani BiH moraju dobiti garancije NATO u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan.

Kolektivni odgovor NATO i EU mora biti davanje još veće podrške BiH. Naravno i BiH mora mnogo ozbiljnije raditi na demokratskim procesima u svim oblastima funkcionisanja države. Ja sam za hitni prijem BiH u NATO jer smatram da bi rješavanjem bezbjednosti države i snažnom zaštitom teritorjalnog integriteta, nezavisnosti, suvereniteta i političkog subjektiviteta države bio olakšan put demkratskim reformama kao uslova za prijem u EU.

Apsurdno je i skandalozno shvatanje o potrebi šutnje i zaborava genocida tobožnjim shvatanjem kako je i svaka pomisao, a ne priča ili istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava aktivnost kojom se otežava i onemogućava zajednički život u BiH. Isto tako apsurdno je i skandalozno što je manji bh entitet u Dejtonu dobio atribut skoro suverene države, dok je državi BiH oduzet dio suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Da bi se potpuno vratio historijski suverenitet i historijski teritorijalni integritet države BiH urgentno je potrebno redefinisanje bosanskohercegovačke države promjenom dejtonske kompozicije države.To je zadatak EU u saradnji sa svim partnerima međunarodne zajednice, prije svega SAD i Kanade.

Index.ba: 6. april je istinski pečat i simbol svjetskog mira, života i nesalomljivog sarajevskog duha. Koja je Vaša poruka građanima Sarajeva povodom 6.aprila, s obzirom da se zna značaj ovog datuma, kao i dešavanja? 

Ramić: Sarajevo – grad heroj. Toliko puta se u svojoj historiji našao na udaru onih kojima je smetalo jedinstvo njegovih gađana, u njemu spoj istoka i zapada, njegova tolerancija, njegova beskompromisna borba protiv svakog oblika fašizma. Svaki put njegovi stanovnici su ostali na pravoj strani i zbog doga su životima plaćali. Šesti april je datum koji svjedoči o svemu ovome.Tog datuma 1945. godine Sarajevo je oslobođeno od fašističke okupacije, a 1992. počela je nova i trajala 1.425 dana. Bolna, neizbrisiva i sramna stranica u historiji čovječanstva zauvijek će ostati kao opomena i svjedočanstvo da BiH i njen glavni grad ne pristaju na kompromis s nacionalistima i fašistima, ma koliko to koštalo.

Sudbina Ideje Bosne i Sarajevskog duha opstaje u razvalinama bosanskohercegovačkog vremena da svjedoči svijetu plemenitost priznavanja, poštovanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačijeg. Agresija na RBiH i genocid nad njenim građanima je sumorni trenutak čovječanstva, ali i simbol otpora velikosrpskom i velikohrvatskom nacizmu, agresiji, genocidu, ubijanju i opstanku civilizacije, sa jasnom porukom svijetu i zločincima – BiH i njen glavni grad ne mogu nestati. Staviti i držati Sarajevo i druge bosanskohercegovačke gradove u opsadi, onemogućiti im normalno snabdijevanje hranom, vodom, energentima, lijekovima i danonoćno granatama, snajperima i drugim oruđima i oružjima, te zabranjenim sredstvima i metodama ratovanja, ubijati i ranjavati nezaštićene, izgladnjele i iznemogle civile, predstavlja jasan dokaz agresorsko – genocidne namjere, koju je Generalna skupština Ujedinjenin nacija davno osudila usvajanjem Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja spada u korpus najznačajnijih međunarodnopravnih dokumenata, u tekovine ljudske civilizacije, kao rezultat iskustva međunarodne zajednice iz holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu. 6. aprila, svake godine, građani Sarajeva slave slobodu, mir i život.

Pobjede koje glavni grad BiH tada obilježava snažna su poruka cijelom svijetu, da se, i najteže krize i najveći izazovi mogu prevladati a da se sačuva dostojanstvo, ljudskost, multikultura i suživot. Građanima Sarajeva čestitam Dan grada Sarajeva sa porukom, Kanadski Bosanci i Hercegovci su sa vama. Vaša borba za Sarajeva je inspiracija za našu borbu za bolju BiH.

Najnovije

Načelnik Sokoca priznao: Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen…

-Srpska demokratska stranka preživjela je mnoge krize u proteklom periodu pa će i ove najnovije udare o pitanju gašenja...