Brojke novooboljelih iz dana u dan rastu i u Bosni i Hercegovini, a stručnjaci predviđaju kako bismo se sa vrhuncom novog vala koronavirusa mogli suočiti već u drugoj polovini augusta ili početkom septembra, a onda ponovo poslije Nove godine.
Ono po čemu se ovaj ljetni val razlikuje od prethodnih je blaža klinička slika koju daju omikron varijante koronavirusa iako, kako kaže dr.Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, za neke ljude i dalje mogu biti kobne.
- Iako ne možemo govoriti o opterećenosti zdravstvenog sistema, bolnički kreveti se polako pune. Nije ovo vrhunac vala, brojke će i dalje rasti u narednim sedmicama, ali se nadamo da to neće uzrokovati značajnije probleme u zdravstvenom sistemu – navodi Jurić.
Dodaje “kako mjere opreza i dalje ostaju iste kao i za ranije varijante koronavirusa, a to su – fizička distanca ako je moguća, ako ne nošenje maske, izbjegavanje gužvi, redovno prozračivanje prostorija u kojima se boravi, često pranje ruku i imunizacija”.
- Vakcinacija protiv COVID-19 i dalje ostaje primarna preporuka struke, iako je interes posljednjih mjeseci znatno opao. Ono što bih istakla jeste da se u narednim mjesecima, kako brojevi novooboljelih budu rasli, ne očekuje uvođenje nikakvih restriktivnih mjera, takvo nešto nije u planu – ističe Jurić.
Kaže kako se u Zapadnohercegovačkom kantonu posljednjih dana bilježi znakovit broj oboljelih, ali da te brojke ne pokazuju pravo stanje.
– Na jednu zaraženu prijavljenu osobu sigurno dolazi još deset neprijavljenih, a razlog je što neki, a tu prije svega mislim na one iz privatnog sektora, ne mogu sebi osigurati duga bolovanja. Oni koji se prijavljuju uglavnom imaju ozbiljniju kliničku sliku – objašnjava Jurić.
Navodi kako je na osnovu rezultata od početka pandemije koje je dobila struka jasno da u rizične grupe od obolijevanja i težih oblika zaraze spadaju kardiovaskularni i bolesnici disajnog sistema, dijabetičari i pretile osobe.
-Zbog toga je i uvedena četvrta doza vakcine, a namijenjena je rizičnim grupama, a to su osobe starije od 60 godina, hronični bolesnici i oni sa narušenim imunitetom. Moja preporuka bila bi da se ljudi imuniziraju klasičnim vakcinama s mrtvim virusom iz razloga što su te vakcine u upotrebi već 60-ak godina i od njih je manja mogućnost nuspojava. Osim toga, većina mutacija dogodila se na Spike proteinu (S protein), a znamo da su sve mRNA vakcine rađene upravo na Spike proteinu. Klasične vakcine sadrže cijeli virus koji je umrtvljen i koji se unosi u organizam – naglašava Jurić.
Epidemiologinja je istakla kako bi svi, a posebno rizične grupe stanovništva, trebali shvatiti važnost vakcinacije protiv COVID-19.
– Osim COVID-19, u narednim mjesecima stižu i druge respiratorne bolesti, poput sezonske gripe, a s ozirom da se ne možemo pohvatili ni stopom redovne vakcinacije kojom se sprečavaju određene bolesti, mogli bismo imati izazovnu zimu. U nekim dijelovima BiH, stope redovne vakcinacije za pojedine bolesti nalažost su i ispod kritičnog nivoa. To znači da bismo se, ako se brojke imunizirane djece ne povećaju, u narednom periodu, osim COVID-19 i sezonskih respiratornih bolesti, mogli susresti i sa vakcinopreventabilnim bolestima koje su davno iskorijene zahvaljujući upravo vakcini, a koje za starije osobe mogu biti opasnije nego za djecu – kaže Jurić.
Na kraju savjetuje da se ljetni period i dostupnost raznovrsnog voća, povrća, meda i drugih pčelinjih proizvoda, iskoristi za jačanje imuniteta, kako bismo što spremniji dočekali zimu.
-Vrlo je važno, koliko je ko u mogućnosti, povesti računa o prehrani, ali i u konsultaciji sa svojim ljekarom, uključiti i dodatne preparate za jačanje imuniteta. Ne možemo utjecati na obuhvat i jačinu virusa, ali zato možemo na vlastiti imunitet ,poručila je Jurić.