Borrell će, kako saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u Briselu, predstaviti ovu ideju na predstojećem sastanku ministara inostranih poslova EU 17. februara. Raspravu će šef evropske diplomatije, prema očekivanjima, pokrenuti u kontekstu njegove nedavne posjete Kosovu i Srbiji.
Protivljenje komesara za proširenje
Jedna od ideja koja se nedavno pojavila – da bi taj izaslanik bio nadležan samo za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu je došla nakon oštre zamjerke evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia.
Kako su za RSE objasnili upućeni izvori, komesar Vrahelyi je kategorično bio protiv prijedloga imenovanja specijalnog izaslanika za cijeli Zapadni Balkan, jer bi tom odlukom on praktično ostao “bez posla” budući da bi se dvije funkcije, kako se kaže, preklapale (ili udvostručile) tako što bi se dva EU zvaničnika u osnovi bavili istim pitanjima.
Ovo je razlog zašto se u međuvremenu u evropskim kuloarima počelo govoriti o kompromisnom prijedlogu koji bi zadovoljio sve, a koji bi podrazumijevao da novi predstavnik bude nadležan samo za BiH i Kosovo koje posebno zaostaju na putu ka EU, a komesar Varhelyi bi se bavio zemljama koje su već u pristupnom procesu, to jest Srbijom i Crnom Gorom, kao i Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Lajčak visoko na listi kandidata
Imena mogućih kandidata ostaju nejasna, ali izvori potvrđuju da Miroslav Lajčak, nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH (od 2007. do 2009.), stoji visoko na listi mogućih kandidata, mada ništa nije konačno.
Njegovo značajno angažovanje na Zapadnom Balkanu i široko znanje prilika u region u kombinaciji sa visokim političkim profilom čine Lajčaka idealnim kandidatom, ali je prepreka to što dolazi iz Slovačke, zemlje koja ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Odluka EU da pored Borrella ponovo imenuje nekog iz grupe pet evropskih država (Španija, Grčka, Rumunija, Slovačka i Kipar) koje ne priznaju Kosovo, bi bila kontroverzna.
To je razlog zašto su neke zemlje članice rezervisane oko ovog kandidata, te su u potrazi za drugim prihvatljivijim kandidatom čija bi biografija mogla biti konkurentna Lajčakovoj.
Borrellova pozicija
O mogućnosti imenovanja specijalnog evropskog izaslanika se počelo razgovarati u drugoj polovini prošle godine. Dva su elementa dovela do te mogućnosti: imenovanje dvojice izaslanika iz Sjedinjenih Američkih Država, Matthewa Palmera i Richarda Grenella i imenovanje Josepa Borrella na čelo evropske diplomatije.
Borrell je po funkciji nasljedio medijaciju u dijalogu između Srbije i Kosova, što je, međutim, problematično budući da dolazi iz zemlje koja ne priznaje kosovsku nezavisnost, te je bio predstavnik španjolske vlade koja se oštro borila protiv bilo kakvom koraku koji bi podrazumijevao da EU institucije na bilo koji način tretiraju Kosovo kao državu.
Od kada je preuzeo dužnost šefa EU diplomatije Josep Borrell u svakoj prilici podvlači da će kao EU diplomata promovisati evropsku politiku, a ne politiku vlade jedne države članice, u ovom slučaju Španije odakle dolazi.
U pokušaju da dokaže svoju nepristrasnost, očigledna je i promjena Borrellove terminologije, u poređenju sa njegovom prethodnicom Federicom Mogherini. Kada se govori o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, Borrell i njegovi predstavnici za štampu koriste termin dijalog Srbije i Kosova, a ne Prištine i Beograda, kako se pristupalo za vrijeme Mogherini.
Takođee, novi šef diplomatije nikad javno nije tražio ukidanje takse za uvoz robe na Kosovo iz Srbije i BiH, što Beograd traži da bi nastavio dijalog sa Prištinom.
Prazan prostor do imenovanja
Ostaje nejasno ko će se baviti dijalogom Srbije i Kosova ako dođe do imenovanja specijalnog predstavnika ili izaslanika EU.
Jedna od mogućnosti jeste da se dijalog ostavi Borrellu, jer je izvjesno da će ovo pitanje obilježiti njegov mandat u EU, a da novi imenovani zvaničnik bude nadležan da pomogne, kako BiH tako i Kosovu, i služio bi kao “motor” u procesu reformi neophodnih za napredak, budući da su obje zemlje sada već formalno u posljednjoj grupi u procesu evropskih integracija.
U svakom slučaju, pitanje dijaloga će zavisiti isključivo od šefa evropske diplomatije.
Josep Borell je u više navrata izašao sa kontradiktornim stajalištima oko ovog pitanja. Nakon razgovora sa predsjednikom Srbije krajem januara u Beogradu, on je prvi put izjavio da se razmišlja o ideji imenovanja specijalnog predstavnika, pravdajući ovo time da on “nije siguran da ima dovoljno vremena da može da se angažuje i ubrza nastavak dijaloga”.
Međutim, prethodno je, odmah nakon što je preuzeo dužnost šefa evropske diplomatije, u više navrata naglasio da će “lično biti angažovan” u dijalogu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
U nedavnim odvojenim telefonskim razgovorima sa predsjednicima Srbije i Kosova, Aleksandrom Vučićem i Hašimom Tačijem (Hashim Thaci), prije posjete ovim zemljama, Borrell je “potvrdio svoju odlučnost i lični angažman kao posrednik” u dijalogu.
(Index.ba/RSE)