Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američkih vrijednosti prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 0,2 posto, na 104,69 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj vrijednosti oslabio 0,4 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0585 dolara.
Kurs dolara prema japanskoj valuti ostao je gotovo nepromijenjen prošle sedmice na 136,60 jena.
U fokusu ulagača bio je Fed, koji je na posljednjoj sjednici u ovoj godini usporio tempo povećanja kamata. Nakon niza povećanja za 0,75 postotnih bodova, prošle sedmice Fed je povećao kamate za 0,50 bodova, u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša visina u posljednjih 15 godina.
Uz to, procjene čelnika centralne banke pokazuju da će kamate biti povećane na više, nego što se očekivalo i da će se zadržati duže nego što se očekivalo.
Čelnici centralne banke procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dosegnuti 5,1 posto, dok su u septembru očekivali 4,6 posto.
To znači da će Fed i u 2023. godini povećati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u rasponu od 5 do 5,25 posto.
Prvo smanjenje kamatnih stopa čelnici Feda očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod, prenosi SEE.biz.
A zbog povećanja kamata usporava se rast ekonomije. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) sljedeće godine porasti za 0,5 posto, kao i ove godine, ali čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi ekonomija 2023. godine moglo uroniti u recesiju.
Prošle su sedmice i evropska, švicarska i britanska centralna banka podigle su kamatne stope za 0,50 postotnih bodova. S redovne sjednice čelnici Evropske centralne banke poručili su i da će trebati dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.