Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje, u uvodnom izlaganju u Evropskom parlamentu u kojem se raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini, istakao je kako su mir i sigurnost u BiH, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, posebno dobili na važnosti.
Varhelyi je podsjetio da nakon 30 godina od krvavog raspada Jugoslavije, ruskom invazijom na Ukrajinu, rat se vratio na evropsko tlo.
“Nažalost, prošla godina je izgubljena za BiH. Nije došlo ni do kakvog napretka što se tiče provedbe 14 prioriteta. Došlo je do sve većih podjela. Ove podjele su se pogoršale time što mnogi ne priznaju novog visokog predstavnika i došlo je do bojkota državnih institucija”, podsjetio je komesar.
Poručio je kako BiH treba “konstruktivni dijalog i politička volja kako bi sve strane krenule prema evropskom putu”.
“Mi smo spremni pružiti ruku evropskoj perspektivi BiH. Mnogo je napora uloženo u izbornu i ustavnu reformu. Moraju se održati slobodni izbori u oktobru. Kontinuirani bojkot na različitim razinama može dovesti do blokade investicija iz raznih izvora. Nekoliko puta sam istakao predstavnicima entiteta Republika Srpska da postoji potrebe da se preduzmu hitne mjere za deeskalaciju kako bi se vratili u državne institucije. Uticaj se već vidi”, zaključio je Oliver Varhelyi.
Na kraju svoga izlaganja poručio je da umjesto unutrašnjih sukoba naglasak mora biti na pozitivnom i evropskom putu Bosne i Hercegovine i da će to dugoročno donijeti mir i stabilnost. “To je plan na kojem svi moramo raditi”, rekao je evropski komesar za proširenje.
Europarlamentarac Paul Rangel istakao je kako je u Evropi trenutno “najdramatičnija situacija nakon Drugog svjetskog rata”.
“Ne smijemo zaboraviti balkanske ratove. Danas je Dejtonski sporazum pod prijetnjom zbog ekstremističkih prijetnji i stranog upliva. Mir, stabilnost i cjelovitost BiH je na kocki. Ne možemo dopustiti da sukob Rusije i Ukrajine dovede do negativnih uticaja u ovoj regiji. Trebam zbog toga krenuti sa sankcijama protiv onih koji rad protiv Ustava BiH”, naveo je Paul Rangel.
Dietmar Kostner, zastupnik u EP-u, također je pozvao na sankcije Dodik.
Dodik djeluje protivustavno i to će dovesti do sukoba i uništenja državnih institucija. Dodik tvrdi da je neutralan, a praktično podržava Putina. On sarađuje s Moskvom, a Moskvi je u interesu destabilizirati BiH. Došao je trenutak da EU sankcioniše Dodika i stane iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, kazao je Kostner.
Europarlamentarac Romeo Franz je naveo kako je Milorad Dodik najveći saveznik Rusije i da on i drugi zastupnici “jako dugo traže sankcije protiv lidera SNSD-a”.
“Sramotno je što su neke zemlje blokirale sankcije Dodiku. Ne treba se više razgovarati sa Dodikom, on mora otići. Putin i njemu slični najviše sa boje demokratije i zato moramo osnažiti demokratske snage u BiH i na Zapadnom Balkanu”, istakao je Franca.
Europarlamentarac iz Hrvatske Tonino Picula je istakao problem blokade institucija u BiH, ali i preglasavanja jednog naroda u ovoj državi. Zaključio je kako je pogrešno insistirati samo na sprovođenju presuda evropskih sudova, a zanemarivati odluke sudova u Bosni i Hercegovini.