Evropska komisija predložila je naglo povećanje carina na rusko žito koje dolazi na zajedničko tržište bloka. Ovakav prijedlog došao je nakon obraćanja Vladimira Zelenskog koji je kritikovao Vijeće EU i rekao da nije fer da se rusko žito neograničeno prodaje u EU, dok se ukrajinsko baca.
Mjera bi se odnosila na žitarice, sjemenke uljarica i derivate, poput biljnog ulja, koji su porijeklom iz Rusije i koji se moraju prodavati u bilo kojoj od 27 država članica. Ista roba koja dolazi iz Bjelorusije, jednog od najbližih saveznika Vladimira Putina koji često pruža pokriće za njegove remetilačke akcije, bila bi podjednako podložna režimu.
Prema prijedlogu, EU bi uvela carinu od 95 eura po toni na ruski kukuruz i pšenicu, što je naglo povećanje u poređenju sa nultim carinama koje su danas na snazi. Ostali proizvodi podliježu “ad valorem carini” od 50 posto kako bi odgovarali očekivanom povećanju.
Cifre su osmišljene tako da budu toliko visoke da obeshrabruju kupovinu ruskog žita, koje je prošle godine iznosilo 4,2 miliona tona u vrijednosti od 1,3 milijarde eura. Sa svoje strane, Bjelorusija je prodala 610.000 tona u vrijednosti od 246 miliona eura, piše Euronews.
Iako ovo predstavlja mali udio u cjelokupnom uvozu EU, Komisija vjeruje da Rusija, jedan od najvećih svjetskih poljoprivrednih proizvođača, ima dovoljno kapaciteta da ispusti jeftine žitarice u Evropu i oslobodi tržišne previranja, ako Putin to želi.
Inače, u svom obraćanju od sinoć, Vladimir Zelenski se obratio EU i rekao kako nije fer da se rusko žito neograničeno prodaje u EU, dok se ukrajinsko baca.
“Nažalost, ruski pristup evropskom poljoprivrednom tržištu i dalje je neograničen. A kada se ukrajinsko žito baca na puteve ili željezničke pruge, ruski proizvodi se i dalje prevoze u Evropu, kao i roba iz Bjelorusije pod kontrolom Putina. Ovo nije fer”, rekao je Zelenski liderima EU, prema transkriptu njegovih komentara koji je dostavljen novinarima.
Ovaj prijedlog predstavljen u petak ujutro još uvijek treba da odobre zemlje članice putem glasanja kvalifikovanom većinom. Komisija je imala spremne planove, ali je krenula s njima tek nakon sastanka lidera EU u Briselu dan ranije, odnosno jučer u četvrtak.