Evropska komisija očekuje da će bosanskohercegovačka ekonomija porasti za dva posto u 2025, što je smanjenje u odnosu na prethodnu projekciju od 2,4 posto iz novembra 2024, objavio je Indikator.
– Očekuje se da će domaća potražnja ostati otporna tokom predviđenog perioda. Privatna potrošnja će vjerovatno ostati stabilna, povećavajući se za otprilike dva posto u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući nedavnim povećanjima plaća, odražavajući stalni nedostatak radne snage zbog emigracije radne snage i nadolazećih općih izbora – navodi se u izvještaju.
Ističe se da će, međutim, rast javnih i privatnih ulaganja vjerovatno ostati umjeren s obzirom na političke zastoje.
– Predviđa se da će vanjska potražnja pretrpjeti udarac kao rezultat povećanih međunarodnih trgovinskih prepreka, koje će utjecati na zemlju uglavnom indirektno, kroz slabiju potražnju od glavnih trgovinskih partnera zemlje. Općenito, očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2025, dok će 2026. projicirani oporavak vanjske potražnje vjerovatno rezultirati nešto snažnijim rastom BDP-a, iako još uvijek ispod potencijala zemlje – navodi se u projekcijama.
Predviđa se da će usporavanje uvoznih cijena potaknuti domaću potražnju. Očekuje se da će državni deficit ostati ograničen, dok se predviđa da će omjer javnog duga zemlje i BDP-a ostati stabilan.
Između ostalog se konstatuje da su krajem 2024. i početkom 2025. vlasti usvojile značajno povećanje trajne potrošnje (na primjer na plaće u javnom sektoru i penzije, kao i minimalne plaće), zbog čega se predviđa povećanje fiskalnog deficita u 2025. i šire.
Fiskalni deficit, po definiciji, nastaje kad su u javnoj upravi troškovi veći od fiskalnog dohotka (porezi i doprinosi).
Evropska komisija dodaje i da će trošak sanacija štete od poplava u BiH vjerovatno stvoriti dodatne pritiske na potrošnju, sprečavajući smanjenje u omjeru javnog duga.