Evropsko vijeće na kraju samita koji je završio jučer, usvojila je cijeli niz zaključaka koji se tiču migracija.
Dopisnik Večernjeg lista iz Brisela javlja da se po prvi put pojavila i jasna opcija da države Evropske unije suočene s (naglim) prilivom migranata svoju granicu mogu zaštititi i podizanjem bodljikave žice.
“Novac iz europskih fondova prvi put će se moći koristiti za podizanje graničnih ograda, žica i drugih fizičkih prepreka ilegalnim migrantima nakon što su na summitu Europskog vijeća kasno preksinoć usvojeni zaključci koji donose svojevrsni zaokret u zajedničkoj migrantskoj politici”, piše Večernji list.
Ovaj medij, međutim, ističe da u ovom momentu “Hrvatskoj je u zaključcima Europskog vijeća važniji dio koji “poziva na brzo zaključenje pregovora o novim i revidiranim sporazumima” o raspoređivanju Frontexa (europske agencije granične straže) u treće države na tranzitnoj ruti”.
Večernji list prenosi i da je “austrijski kancelar Karl Nehammer otišao je sa summita zadovoljan što se – dva mjeseca nakon što je upalio alarm zbog povećanog broja migranta, što je zaustavilo Bugarsku i Rumunjsku (ali ne i Hrvatsku) na ulasku u Schengen – uspio na razini EU izboriti za rješenje strožeg čuvanja vanjskih granica, a to bi trebalo smanjiti broj migranata”.
Iako je fokus zasjedanja vrhovnog organa vlasti Evropske unije bio na Ukrajini, odmah iza toga uslijedio je dugi i detaljan dijalog o migrantskim talasima.
Zapadnobalkanska ruta jedna je od akutnih.
“Nitko ne poziva Hrvatsku da podiže ograde i žicu na granici, a premijer Andrej Plenković ponavlja da Hrvatska sigurno neće činiti takvo što na granici prema Bosni i Hercegovini”, ističe dopisnik Večernjeg lista iz Brisela.
Umjesto toga, zvanični Zagreb snažno je zainteresiran za sporazum BiH sa graničnom policijom EU – Frontexom.
Zbog izmjena u samom Frontexu, pred državne institucije BiH tek je novi prijedlog sporazuma o saradnji.
Procedure njegove ratifikacije nisu ni počele. Jedan od razloga je i čekanje da se novo Vijeće ministara u cjelosti konstituira.
A iz Srbije dolazi najviše migranata kojima je cilj prelazak granice Hrvatske i odlazak u druge države EU.
Sada, kada je Hrvatska u Schengenu, migrantima je put jednostavniji do konačne destinacije.
Prema godišnjem izvještaju Frontexa, 2022. je broj neregularnih prelazaka granica na zapadnobalkanskoj ruti bio je za čak 136 posto posto veći nego u 2021.
Istina, u Godišnjem izvještaju o napretku Evropske komisije, Bosna i Hercegovina je dobila dobru ocjenu. To je jedan od rijetkih dijelova iz ovog dokumenta iz Brisela u kojem je nešto fino napisano o našoj zemlji.
Ipak, problemi postoje i potencira ih i Evropsko vijeće.
Od “trećih zemalja”, a tu je i BiH, traži se saradnja s EUROPOL-om, EUROJUST-om, te usklađivanje vizne politike s EU.
Trakavica oko EUROPOL-a se nastavlja.
Iako je čak i oficir za vezu BiH i ove policijske agencije EU poslat u Hag, Dodik i njegovi sljedbenici opstruiraju konstituiranje kontrolne tačke u BiH. Njihov odgovor je da nema novih ovlasti za BiH. Suštinski, nastoji se osigurati da BiH nema efektivni nadzor nad granicom sa Srbijom i da migranti postanu istinska sigurnosna prijetnja oko koje će se gložiti stranke koje politički gravitiraju Sarajevu. A njima ne nedostaje volje da se međusobno glože…