Dok se Finska posljednjih nekoliko godina spominjala većinom kroz izvještaje o uspješnosti zemlje, sreći njenih stanovnika, zadnjih nekoliko mjeseci Finska je sve više u fokusu javnosti i zbog političkih pitanja.
Jedan od razloga nešto veće zainteresovanosti javnosti za ovu državu svakako je prijava za NATO savez čime je Finska nakon decenija neutralnosti odlučila započeti novi put u vojnopolitičkom smislu.
Dok je Finskoj preostalo da čeka poziv generalnog sekretara NATO-a, država se zbog jednog drugog događaja ponovo našla u fokusu. Naime, danas će se u Finskoj održati parlamentarni izbori koji se, uzevši u obzir okolnosti, mogu ocijeniti kao jednim od najvažnijih u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Premijerka Sanna Marin i njen SDP, naći će se pred velikim izazovom da odbrane aktuelnu poziciju. Sudeći prema anketama, premijerka Finske imat će izuzetno težak zadatak s obzirom na to da desničarske partije polako preuzimaju primat.
Pored SDP-a, vladajuću koaliciju u Finskoj čine Stranka centra, Zelena liga, Lijeva alijansa i Švedska narodna partija.
Kada je riječ o ovim parlamentarnim izborima, vrijedi izdvojiti nekoliko momenata koji su obilježili izbornu kampanju, ali i političku scenu Finske.
“Kad dernek utihne…”
Iako je izborna kampanja za izbore u ovoj državi krenula relativno nedavno, može se reći kako finski političari, baš kao i u svakoj drugoj državi, koriste priliku da u svakom trenutku prikupljaju političke poene. Tako je za finsku premijerku, koja se na ovoj funkciji nalazi od 2019. godine, borba počela je još krajem 2021. godine kada je objavljen prvi snimak sa jedne od zabava na kojima je prisustvovala,
Video je snimljen u Helsinkiju, a na njemu je prikazana premijerka Finske kako provodi vrijeme sa društvom. To ne bi bio problem da samo nekoliko sati prije izlaska Marin nije saznala informaciju da je ministar vanjskih poslova, sa kojim je bila u kontaktu, pozitivan na koronavirus.
Opozicija koju čine većinom centrističke i desničarske partije, iskoristila je priliku da kritikuje Marin zbog ovog poteza, a premijerka je morala javno da se izvini.
“Izvinjavam se što nisam razumjela da moram ostati u izolaciji”, rekla je tada.
Međutim, afere iz privatnog života itekako su nastavile utjecati na premijerkin politički angažman i tokom 2022. godine. Naime, tokom ljeta, u finskim medijima objavljeni su snimci sa nekoliko privatnih zabava na kojima je svoje mjesto našla i Sanna Marin. Na snimcima se moglo vidjeti kako pleše i pjeva u društvu finskih političara, influensera, ali i radijskih i tv voditelja.
Nije dugo trebalo da se zbog ovih snimaka ponovno pokrene priča u javnosti, a političari, pogotovo oni koji predvode opoziciju, tražili su da se Marin testira i na narkotike.
“Plesala sam, pjevala, slavila i radila legalne stvari. Ne znam da sam radila nešto nezakonito tako da ne vidim potrebe da policija intervenira. Provodila sam večer s prijateljima. Pila sam malo, ne mnogo”, rekla je Marin.
Iako su brojni građani, naročito mladi, stali uz Marin, finska premijerka je u tom periodu zaista proživljavala vjerovatno jedne od najtežih trenutaka karijere. Pritisak opozicije se pojačavao, a Marin se na jednom od skupova na rubu suza morala pravdati za svoje postupke.
Snimci sa zabava poslužili kao municija za opoziciju (Foto: EPA-EFE)
Snimci sa zabava poslužili kao municija za opoziciju (Foto: EPA-EFE)
“Ja sam samo čovjek. I meni ponekad nedostaje radost, svjetlost i zabava usred ovih tamnih oblaka. Nisam propustila nijedan radni dan, niti jedan zadatak nije ostao neodrađen. I dalje učim, radim svoj posao kao i do sada”, rekla je drhtavim glasom Marin.
Zbog velikog pritiska javnosti, Marin je uradila i test na drogu koji se pokazao kao negativan. Iako je “afera” gurnuta u drugi plan, ona je poslužila opoziciji da i tokom ove izborne kampanje pokuša diskreditovati političke planove njene vlade.
Legitimno predstavljanje
Ukoliko ste mislili da je izraz legitimno predstavljanje nastao u Bosni i Hercegovini, finska politička scena će vas uvjeriti u to da griješite. Upravo je u posljednjih nekoliko mjeseci pitanje legitimnog predstavljanja bilo jedno od najvažnijih na finskoj političkoj sceni, a vladajuća koalicija lijevog centra na čelu sa Marin, upravo je na ovom pitanju izgubila i veliki broj glasača.
Naime, pitanje regulisanja prava autohtone skupine Samija koji žive na sjeveru države, postalo je jedno od najvažnijih problema koje finska vlada nije uspjela da riješi.
UN već godinama kritizira finsku vladu zbog toga kako se ophode prema ovom autohtonom narodu na sjeveru države te su pozvali Finsku da uspostavi pravo Samija na samoopredjeljenje i odgovarajuće priznanje.
“Samiji su porijeklom iz arktičkog dijela Evrope i broje oko 80.000 pripadnika širom Norveške, Finske, Švedske i Rusije. U Finskoj ih predstavlja ustavno priznata domorodačka skupština poznata kao Parlament Samija. U saradnji sa nacionalnim finskim parlamentom, samoupravno tijelo ima moć predlaganja i konsultacija o zakonima koji utječu na domorodačke prakse u zemlji”, objašnjavaju finski mediji.
Međutim, bar kada je riječ o Finskoj, ono što je predstavljalo godinama najveći problem jeste zapravo samo definisanje onih ljudi koji se mogu izjasniti kao Samiji.
Mnogi Samiji misle da bi oni sami trebali biti u mogućnosti da odluče ko je Sami, a ko ne, te da finska država uopće ne bi trebala imati bilo kakvu riječ o tom pitanju.
Da bi otklonili problem zbog kojeg je Finska dobijala brojne kritike UN-a, Sanna Marin predložila je prije nekoliko mjeseci Zakon o parlamentu Samija koji je trebao redefinisati ko može glasati na izborima za parlament Samija.
“Zakon koji je usvojen 1996. godine, definisao je autohtono lice na osnovu dva kriterija. Da osoba ima prabaku ili pradedu koji je govorio jezikom Samija ili da je jedan od predaka bio registrovan kao ‘Laplander’ što je oznaka zanimanja koja znači šumar, ribar, stočar ili lovac, što su zanimanja koja su često primjenjivala na Samije”, pojašnjava se.
Ova skupina u prošlosti je zbog toga plaćala iposeban porez, ali ono što je problem u cijeloj priči jeste činjenica da su taj porez plaćali i etnički Finci. Samim tim, zakon je dozvoljavao da članovi Sami Parlamenta postanu i etnički Finci čime su se ugrožavali interesi autohtonog naroda na sjeveru države.
Novi zakon, uklonio bi takav kriterij, a Marin je naglasila kako Samijima treba dati mnogo veće ovlasti kada je riječ o donošenju odluka koje se tiču sjevera države.
“Postoji problem sa laponskim kriterijem. U starim poreznim evidencijama i rodoslovima možda je bilo i ljudi koji su se bavili, naprimjer, uzgojem sobova, ali nisu bili etnički Samiji”, rekla je ministrica pravde Anne-Maje Henriksson.
Prema novom zakonu, kriterij o kojem bi se odlučivalo jeste isključivo poznavanje jezika Samija.
Međutim, ovakav prijedlog zakona podijelio je i vladajuću koaliciju. Stranka centra, koja se nalazi u koaliciji sa SDP-om, usprotivila se zakonu te su naglasili kako ovakve odredbe diskriminiraju određene pripadnike Samija koji prema novom kriteriju ne mogu ući na spisak.
Stranka centra zabila nož u leđa SDP-u na pitanju prava Samija (Foto: EPA-EFE)
Stranka centra zabila nož u leđa SDP-u na pitanju prava Samija (Foto: EPA-EFE)
“To bi značilo da bi sa izborne liste bili skinuti članovi sadašnjih skupština Samija i stotine ljudi koji su dugo na listi. Trenutno je oko 6.000 ljudi koji su na biračkom spisku za Parlament Samija. Zakon podiže više tenzija nego što ih uklanja. Nećemo ga podržati”, rekli su iz ove partije.
Ono što je u cijeloj priči podijelilo koaliciju jeste činjenica da Stranka centra predstavlja i neke zemljoposjednike koji iskorištavaju resurse na sjevernim dijelovima Finske, a koji ne pripadaju Samijima, što su mnogi ocijenili kao osnovni razlog zašto stranka nije podržala prijedlog.
Pored Stranke centra, prijedlog nisu podržale ni glavne opozicione partije uključujući Finsku stranku i Partiju nacionalne koalicije.
“Neuspjeh reforme gubitak je prije svega za Sami narod. Trenutni zakon dozvoljava onim stanovnicima koji nisu Samiji, a žive u Laponiji, da odlučuju o pitanjima korištenja zemljišta u ovoj regiji”, rekla je premijerka.
Ekonomija, migracije…
Pored pitanja koja se tiču Samija, ovu izbornu kampanju obilježila su pitanja ekonomskog razvoja Finske, ali i migracija što je naročito podijelilo zeleno-socijalnu koaliciju i finske desničare.
Na jednoj od posljednjih debata uoči izbora, Sanna Marin je ušla u raspravu sa predsjednicom desničarske Finske partije Riikkom Purrom te je poručila kako Finska ima problem sa nedostatkom radnika i da su dobrodošli svi koji mogu doprinijeti razvoju države.
“Imigracija zasnovana na poslu. Imamo ogroman nedostatak kvalifikovanih radnika. Mi jednostavno ne možemo da se nosimo sa svojom populacijom. Zato u Finskoj govorimo o imigraciji zasnovanoj na poslu. Ti radnici dolaze izvan Evrope. Dobrodošli su svi oni koji će raditi u industriji čišćenja, voziti autobuse, vozove, ili u prodavnici. Za nas su svi ti ljudi dobrodošli”, rekla je Marin.
S druge strane, Purra je ponovila svoj stav kako Finska partija neće biti dio nijedne vlasti koja nije spremna pooštriti migracionu politiku.
Jedna od tema o kojoj se raspravljalo bila je i ekonomija države. S obzirom na velika zaduženja, sve stranke, uključujući i Marin, obećale su kako će smanjiti iznos zaduživanja u narednom periodu.
Za razliku od desničara, Marin je i tokom ove izborne kampanje tvrdila kako je najgluplja stvar koju Finska može učiniti jeste smanjene socijalnih davanja.
“Na desnoj strani političkog spektra žele da sjeku od siromašnih i daju bogatima. Želimo da brinemo o svima. SDP je spreman na mjere prilagođavanja, ali ne i na nepravedne. Način rezova nije funkcionirao u Finskoj od krize 2008. godine. Krize nažalost nisu gotove”, rekla je premijerka.
Poručila je i kako SDP ima plan da poboljša javne finansije, uključujući ubrzanje ekonomskog rasta.
“Ovo nisu glupi snovi već izvodljivi”, poručila je Marin.
Najveći rivali Sanne Marin i SDP-a
Tokom izborne kampanje, dva najveća rivala Sanni Marin ispostavili su se predsjednica Finske partije Riikka Purra te Petteri Orpo, lider konzervativne Partije nacionalne koalicije.
Kada je riječ o Orpu, on predstavlja jednog od najiskusnijih političara u ovoj državi. Tri puta je tokom karijere bio ministar u vladi, a mnogi ga opisuju kao izuzetno smirenog govornika i čovjeka sa jasnim ciljevima.
Iako ne dijeli jednake stavove kao desničarska Finska partija, Orpo je ranije naglasio kako očekuje da postane premijer te da formira vladu koja će biti orijentirana na desne stranke kako bi se suprotstavio politici lijevog centra..
“Mislim da je saradnja sa Finskom partijom moguća”, rekao je Orpo.
Tokom predizborne kampanje, Orpo je poručio kako će njegova partija otvoriti sto hiljada radnih mjesta u kompanijama te da će se fokusirati na smanjenje javnog duga.
“Priča vlade da javni dug nije bitan je uvreda za Fince. To nije istina”, rekao je on.
Političarka koja će predstavljati najveću prijetnju Sanni Marin na ovim izborima je i predsjednica desničarske Finske partije Rikka Purra koju mnogi opisuju kao temperamentnu političarku, sličnu Sanni Marin, ali ideološki potpuno suprotnu.
U samo pet godina, Purra je prošla put od članice partije do njene predsjednice, a tokom svoje karijere iznosila je niz kontroverznih stavova koji se tiču migracija, ali i pitanja ostanka Finske u EU.
“Kao tinejdžer devedesetih godina u Tampereu imala sam mnogo problema sa ljudima stranog porijekla. Muškarci su nas seksualno uznemiravali, pratili, pravili različite zvukove, a mi smo morale bježati”, rekla je Purra.
U jednom od intervjua, šokirala je i stavom da je dugoročni cilj Finske partije izlazak države iz EU.
“To je i dalje naš dugoročni strateški cilj. Finci trenutno to ne podržavaju, ali se mišljenja nekada mogu brzo promijeniti, kao što se vidi u vezi sa članstvom u NATO-u”, rekla je ona.
Tokom posljednje predizborne kampanje, Purra je izazvala veliko negadovanje i kulturne scene u Finskoj s obzirom da je naglasila kako se u kulturu ulaže previše novca.
“Kultura je neka vrsta luksuzne usluge na koju se, nažalost, u Finskoj trenutno troši previše novca”, rekla je Purra.
Kakve su prognoze?
Na kraju, ono što ostaje da se spomene jeste i prognoze izbornih rezultata. Prema pisanju finskog medija Yle, Partija nacionalne koalicije uživa 19,8 posto povjerenja građana. Finska partija trenutno je na 19,5 posto podrške, dok Sannin SDP uživa podršku 18,7 posto stanovnika.
Stranka centra koja bi ponovno mogla imati ključnu ulogu zabilježila je rast te trenutno uživa podršku od 10,7 posto glasača.
“Podrška za tri stranke je toliko bliska da je nemoguće reći koja će pobijediti”, piše Helsingin Sanomat.
Prema pisanju finskih analitičara, jedna od mogućih opcija jeste formiranja vlasti u kojoj bi učestvovali Finska partija i Partija nacionalne koalicije čime bi Finska doživjela drastične promjene i odlazak sa lijevog na desni politički spektar.
Druga opcija, uključuje “duginu koaliciju” koja bi podrazumijevala formiranje vlasti između SDP-a, Partije nacionalne koalicije i zelenih stranaka što također nije opcija kojom bi u ovoj situaciji ljevičari, ali i desničari bili zadovoljni.
Uzevši u obzir rast desničarskih partija, nezadovoljstvo određenim procesima u državi te pad popularnosti SDP-a, finski mediji procjenjuju kako nije nemoguće očekivati da ovu državu u budućnosti predvodi desničarska koalicija koja bi mogla napraviti politički zaokret u državi. Iako su izbori redovna pojava, za Sannu Marin, SDP i Finsku oni bi definitivno mogli predstavljati i novu prekretnicu, piše Klix.ba.