Fiskalna reforma u FBiH od koje se očekuje smanjenje bruto opterećenja na plate u FBiH s 41,5 posto na 32,5 posto, čime se zbirna stopa smanjuje za 9 posto još je na čekanju, ali i dalje s realnim(?) izgledima da bi mogla zaživjeti (tek) od 1. januara naredne godine, čime bi se ispunilo obećanje o minimalnoj plati od 1.000 KM sa zakašnjenjem od 12 mjeseci.
Jasno je ovo iz odgovora koji je prije desetak dana iz Ureda premijera FBiH Nermina Nikšića stiglo na adresu federalnog poslanika Admira Čavalića (SBiH).
U odgovoru koji je Čavalić dobio navodi se da Federalno ministarstvo finansija aktivno radi na izradi na izradi prijedloga novih zakonskih rješenja iz oblasti doprinosa i poreza na dohodak.
“S obzirom na to da je riječ o sistemskim zakonima koji će imati značajan utjecaj te da je stoga izrada vrlo složen proces, informišemo vas da ćemo iste odmah nakon razmatranja na Vladi FBiH uputiti prema Parlamentu FBiH”, navodi se u odgovoru koji je dobio Čavalić.
U odgovoru se napominje i da se radi analiza utjecaja predloženih rješenja na budžet i vanbudžetske fondove.
I dok se čeka da fiskalna reforma koja se godinama kiselila u ladicama bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića napokon pojavi na Parlamentu FBiH ovih dana se o njoj govorilo na panel diskusiji “Porezni mostovi za digitalnu eru” koja je održana u Neumu. Na njoj je, između ostalih, govorio ekonomski savjetnik kako bivšeg tako i aktuelnog premijera Goran Miraščić koji je rekao da postoji široka saglasnost da se opterećenje na rad mora smanjiti tako što će se proširiti osnovica za oporezivanje. Miraščić je potom upozorio na opasnost po vanbudžetske fondove. Međutim, Miraščić je otkrio i ono što je bitno, a o čemu niko u aktuelnoj federalnoj vlasti ne govori javno, iako se takve činjenice teško mogu sakriti od javnosti.
“Trenutno se nalazimo u periodu ekonomske stagnacije, kad se fiskalna reforma rijetko provodi, a ako se provodi to mora biti s odgodom primjene. Uz to, pripreme za usvajanje ovih zakona su kompleksne i zahtijevaju temeljitu koordinaciju između različitih institucija. Ako se zakoni i usvoje, njihova najranija primjena mogla bi biti 1. januara 2025. godine”, poentirao je Miraščić.
Ovo je, dakle, razlog za zastoj u provođenju reforme čiji je cilj olakšavanje poslovanja u FBiH i povećanje minimalne plate i posljedično životnog standard radnika u FBiH čiji se novčanici prazne ekspresno zbog inflacije i plata koji je ne mogu pratiti.
Predstavljajući svoj izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a visoki predstavnik u BiH Christitan Schmidt početkom maja se uz brojne političke teme i krize koje u našoj zemlji izazivaju ponajviše političari iz Republike Srpske dotakao i nekih ekonomskih podataka koji najbolje oslikavaju nerad vlasti u oba entiteta:
SLAB RAST BDP-a
“Ekonomska aktivnost u BiH je usporena. Stopa rasta u trećem tromjesečju iznosila je 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju usporavanje. Izvoz BiH je u 2023. pao za 7,1 posto, a uvoz za 3 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 8 posto. Inflacija je bila 6,5 posto. Izravna strana ulaganja u trećem tromjesečju iznosila su 1,433 milijarde KM (više za 23,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine)”, naveo je Schmidt.
Gurajući u prvi plan brojne neekonomske teme bh. političari, pa čak i oni koji samo odgovaraju na Dodikove prijetnje otcjepljenjem, razdruživanjem, blokadom ili čime god ne ispunjavaju svoj zadatak i ne rade ono što im je u opisu posla. Ovo se, prije svega, odnosi na ministre iz Vlade FBiH koji bi se trebali baviti stvaranjem uslova za lakše poslovanje u FBiH i temama iz svojih resora da bi građani od njihovog imenovanja mogli imati neku korist. Jesu li se Milorad Dodik koji generiše razne krize i oni koji troše vrijeme na odgovaranje na njegove provokacije ikada zapitali da li je upravo trošenje vremena na takve teme prouzrokovalo loše ekonomske rezultate naše zemlje ili je jedini cilj njihovog političkog djelovanja samo ubiranje jeftinih političkih poena?