Sve je manje kapaciteta za smještaj migranata u BiH, kojih u našu zemlju dnevno uđe oko 100. Prema riječima Slobodana Ujića, direktora Službe za poslove sa strancima, oni i prođu mimo granične policije i nijedna agencija ih ne registruje do dolaska u Službu za poslove sa strancima.
Park kod Vijećnice u centru Sarajeva pun je migranata, gdje se u 30-ak šatora nalazi skoro 400 ljudi.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je da BiH nema načina da se nosi sa sve većim prilivom migranata kojih između grčkih otoka i naše zemlje ima oko 50 hiljada. Dodao je da će do kraja sedmice biti urađen plan hitnih mjera.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH Marijan Baotić kaže da, iako BiH ima zakone o postupanju s ilegalnim migrantima, on je suštinski neprovodiv.
“To je rješenje o protjerivanju i stavljanje u centar za readmisiju. Ako nemate taj centar, onda možete donijeti rješenje o protjerivanju i ograničiti ga na određenu lokaciju. Ali, ono što je gore i što bi trebalo ići iza toga – mi ga ne možemo vratiti u zemlju porijekla zato što nemamo nikakvih sporazuma sa zemljama iz kojih oni dolaze. I ono što je neprovodivo – to je što suprotna strana, iz zemlja iz kojih su nama prešli, ne žele da poštuju sporazum o readmisiji. Crna Gora, Srbija skoro u nikakvoj mjeri ne žele da prihvate te ilegalne migrante, da ih po sporazumu o readmisiji vratimo nazad”, kaže Baotić za Radio Slobodna Evropa.
“Uslovi su vrlo loši, posebno za djecu i žene. Osnovna higijena nedostaje, poput toalet papira, hrane nikad nema dovoljno, a neki od njih čak nemaju ni obuću. Oni sada treba da vide šta dalje, neće ostati u BiH, ovo im je samo tranzitna ruta prema Evropi, ali kako su sada ovdje treba im svaka vrsta pomoći”, kaže Sofijan.
Ahmad iz Afganistana došao je sa porodicom prije pet dana. Živi i spava u parku, a građani Sarajeva pomažu im sa hranom i vodom.
“Ne znam, možda ostanem ovdje, možda odem u Veliku Britaniju, ali nije lako preći granicu”, kaže Ahmed.
Na jednoj od klupa zatekli smo i Zahru, djevojčicu iz Afganistana koja je tu sa roditeljima.
Abdulah iz Afganistana u Sarajevu je sa dvojicom braće. Nakon hiljada pređenih kilometara, u BiH su noću stigli prije 15 dana preko Crne Gore.
“Nedostaje nam svega. Posebno smještaj, odjeća…Ispočetka je bilo puno bolje. Nadamo se da ćemo uskoro otići u neku od zapadnih zemalja”, govori Abdulah.
Iz Sirije je prije tri dana došao Muhamad. Nada se da će se uskoro skrasiti u Sloveniji, Italiji ili Švedskoj. Ne žele govoriti o tome na koji način ulaze u BiH. Ko ih usmjerava prema Sarajevu i parku kod Vijećnice.
Država za sada nema odgovor kako ovim ljudima pomoći. U planu hitnih mjera 2015. je, između ostalog, predloženo da Ministarstvo odbrane dostavi spisak lokacija vojne imovine koja može poslužiti za smještaj migranata. Neke od tih lokacija imaju vodu, struju i komununalnu infrastrukturu i potrebna su minimalna ulaganja.
Od početka godine procesuirano 3.500 migranata u BiH
Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur sa saradnicima posjetila je Službu za poslove sa strancima gdje je razgovarala sa direktorom Slobodanom Ujićem i njegovim zamjenikom Mirsadom Buzarom o aktuelnoj problematici povećanog priliva migranata u BiH.
Ujić je Džumhur upoznao sa trenutnom situacijom povećanog priliva migranata u BiH te istakao da je samo od januara do danas procesuirano blizu 3.500 migranata što je trostruko više od ukupnog broja migranata u 2017. godini.
Ujić je istakao da Služba za poslove sa strancima vrši registraciju migranata, te uzima biometrijske podatke, nastojeći da zajedno sa drugim nadležnim institucijama i pored otežanih okolnosti, upravlja migracijama u BiH.
Džumhur je naglasila da je potrebno ostvariti što bolju saradnju između nadležnih institucija u cilju zaštite ljudskih prava migranata koji BiH koriste samo kao tranzitno područje za prelazak u zemlje Evropske unije, ali i da se mora voditi računa i o sigurnosti građana. Dodala je i da je od ključne važnosti osnaživanje kapaciteta nadležnih institucija kako bi se adekvatno odgovorilo složenoj situaciji povećanog priliva migranata.
U narednim danima nadležne institucije, zajedničkim djelovanjem i u koordinaciji sa najvišim državnim instancama trebale bi iznaći rješenja za dodatne smještajne kapacitete koji bi bili izvan urbanih dijelova gradova (Sarajevo, Bihać, Velika Kladuša) i izmjestiti migrante na navedene lokacije.
(Mirza Islamović)
