Ove godine pod predsjedanjem Maroka, Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a glasao je da se na popis uvrsti francuski ‘baguette’.
Članovi odbora odlučili su na popis nematerijalne baštine, na kojem je već oko 600 tradicionalnih zanatskih i ostalih umijeća iz 130 zemalja uvrstiti “vještinu i znanje potrebno za izradu baguettea”.
“Proslava je ovo francuskoga načina života: baguette je dnevni ritual, temeljni dio obroka, sinonim za dijeljenje i druženje”, rekla je čelnica UNESCO-a Audrey Azoulay. “Važno je da takve vještine i društvene navike nastave postojati i u budućnosti.”
Baguette – mekana, duguljasta štruca kruha hrskave korice simbol je Francuske i središnji je dio francuske prehrane već najmanje 100 godina, premda neki vjeruju da postoji i duže.
Po jednoj legendi izduženi oblik kruha osmislili su pekari Napoleona Bonapartea da bi ga njegovi vojnici lakše nosili sa sobom, dok je po drugoj baguette zapravo izumio austrijski pekar po imenu August Zang.
I premda se potrošnja ove vrste kruha posljednjih desetljeća smanjila, Francuska i dalje proizvodi oko 16 milijuna štruca dnevno, što je gotovo 6 milijardi baguettea godišnje.
Tijesto za ovu vrstu kruha pravi se samo od brašna, vode, soli i kvasca, ali prije pečenja mora odstajati 15 do 20 sati na temperaturi između 4 i 6 stepeni Celzija. Pravilo je to Udruge francuskih pekara koja se bori za zaštitu svog tržišta od industrijskih pekarskih proizvoda.
Iako su sastojci uvijek isti svaka pekara ima svoj suptilan stil, a u Francuskoj se svake godine održavaju nacionalna takmičenja za najbolji baguette u zemlji.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za održanje tradicionalnih obrta.
Nagrađuje se i “kulturna praksa koja se prenosi s generacije na generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom”.