U noći s petka na subotu naše hadžije će organizirano biti prevezene do ove visoravni, udaljene 22 kilometra jugoistočno od Harema u Mekki.
“Dan uoči Kurban-bajrama hadžije izvršavaju obavezni sastavni dio hadža – boravak na brdu Arefat. Svi obredi hadža se mogu nadoknaditi ili iskupiti osim stajanja na Arefatu. Zbog toga ćemo naše hadžije još noćas, u periodu od jacije pa do sabah-namaza, u nekoliko autobusa prevesti do Arefata”, kazao je Nezim Halilović, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Boravkom na Arefatu hadžije se prisjećaju prvog susreta Adema a.s., i njegove žene Have. Također, okupljanje ljudi na Arefatu u tolikom broju asocira na Sudnji dan, kada će svaki musliman stati pred Boga i odgovarati za svoja djela.
Muhammed a.s., je izrekao brojne hadise koji govore o važnosti i značaju Dana Arefata, a upravo je na ovom mjestu održao i svoj poznati govor na Oprosnom hadžu. Ova tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko svjetskih jezika.
Za vrijeme Arefata hadžijama su preporučene određene radnje koje je lijepo raditi: stajati na mjestu na kojem je stajao Allahov Poslanik a.s.., u podnožju Džebelu-r-rahmeta, što više učiti Kur’an i spominjati Allaha dž.š.
Na Arefatu će spojeno i skraćeno klanjati podne i ikindiju-namaz, provodeći čitav dan u ibadetima. Od ikindije do akšama hadžije se obično osamljuju i uče dove, jer je Poslanik a.s., rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata”.
