Snage odane libijskom odmetnutom generalu Khalifi Haftaru saopćile su da je proglašeno jednostrano primirje tokom ramazana. Ahmed al-Mismari, glasnogovornik Libijske nacionalne vojske (LNA), saopćio je kako su sve vojne operacije pauzirane tokom mjeseca posta. Ipak, pojasnio je on, LNA ima pravo da odgovori na svaku vojnu akciju te dodao kako nisu odustali od svojih ciljeva.
Nekoliko sati ranije Haftarove snage napale su vojnu zdravstvenu ustanovu u Tripoliju. Poginuo je jedan medicinski radnik, a šest je osoba ranjeno. Također, uslijed posljedica napada, izbio je požar na jugu Tripolija. Haftar se prije nekoliko dana jednostrano proglasio “šefom države”.
Khalifa Haftar već odavno pokušava svrgnuti međunarodno priznatu vlast u Tripoliju. Redovito putuje u Moskvu, primaju ga i zapadnoevropski lideri, a odavno se čuju tvrdnje kako je povezan s CIA-om. Nakon svrgavanja i linčovanja Moamera Gadafija, Haftar je istjerao svoje protivnike iz drugog najvećeg grada, Bengazija, ali njegov način ratovanja prate brojne optužbe za brutalne likvidacije neistomišljenika.
Rođen 1943. godine, Haftar je kao mladi oficir s Gadafijem sudjelovao u državnom udaru u kojem je svrgnut kralj Idris. Gadafi je tada imao 28, a Hafter 27 godina. Haftar je godinama bio najbliži saradnik libijskog diktatora, a razišli su se 1987. godine, nakon propale vojne akcije u Čadu. Libijske snage ondje su poražene, a Haftar i 350 vojnika su zarobljeni. Gadafi ih je sve proglasio nesposobnjakovićima i nije želio ni pregovarati o njihovom oslobođenju.
Razočarani Hafter tada se obraća Amerikancima. Okupivši Gadafijeve protivnike, pokušao je organizirati invaziju na Libiju. Gadafi ga je preduhitrio organiziravši u Čadu državni udar kojim su vlast preuzeli čadski saveznici Libije. Hafter se ponovno našao u klopci, ali spasila ga je CIA. Prebacila ga je u Zair, a onda u Ameriku, gdje je dobio i državljanstvo. Naselio se u Virginiji i nastavio saradnju s CIA-om. Svjedoci kažu da je veoma udobno živio, iako niko ne zna šta je radio i odakle mu novac. Sam Haftar priznao je da je do 1993. godine od Libije godišnje primao 200.000 dolara kao naknadu za zarobljeništvo u Čadu. Iako je, navodno, CIA s njim prekinula saradnju 2003, njegovi protivnici u Libiji i dalje ga smatraju izrodom i američkim špijunom.
U Libiju se vratio nakon rušenja Gadafija 2011. godine i otad stekao reputaciju vrsnog ratnika i čovjeka vještog u sklapanju svih mogućih savezništava. Uporište je potražio u Bengaziju i zajedno sa starim prijateljima iz Gadafijeve vojske polahko organizirao vlastitu vojsku. Nazvao ju je Libijska nacionalna vojska i ona sada kontrolira najveći dio istočnog dijela zemlje. Haftara oružjem i novcem pomažu Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Haftar naziva oružanu strukturu pod svojom kontrolom Libijskom nacionalnom vojskom. Međutim, ova takozvana vojska sastoji se od velikih i malih militantnih grupa koje djeluju kao paravojne formacije. Medhalijske selefije imaju značajan utjecaj na Haftarove oružane snage.
Nida bataljonom, koji se najviše ističe u selefijskim redovima, upravlja Mahmud el-Verfalli, koji je i član “Verfallija”, poznatog kao jedno od plemena u koje je najviše ulagao svrgnuti libijski vođa Muamer Gadafi. Međunarodni krivični sud izdao je dva različita naloga za hapšenje Verfallija zbog osam različitih pogubljenja koja su zabilježena kamerama tokom sukoba u Bengaziju i Derneu, a koji se 2017. godine pridružio Haftarovim snagama.
Na snimcima koji kruže na društvenim mrežama vidi se kako Verfalli puca u ljude kojima su vezane ruke i oči. Kada su se pojavili snimci, Francuska, Italija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države pozvale su u zajedničkoj izjavi na “poštenu i temeljitu istragu grozne izvansudske egzekucije” Verfallija. Haftarov front tvrdio je da je “Verfalli uhapšen, a da će pravosuđe nastaviti s istragom i suđenjem”. Nakon poraza u Giryanu, tokom napada na glavni grad Tripoli, Haftar je objavio da je Verfallija unaprijedio u čin potpukovnika.
Izvor: Stav/ Index.ba