“Nemamo nikakve rokove, ali sigurno ćemo uputiti molbu sudu. Vidjet ćemo da li će nam je i uvažiti. Još nismo razgovarali o tome koju bismo zemlju izbrali. Ima vremena da se dogovorimo”, dodao je.
Rano je, zato, nagađati gdje bi Radovan Karadžić, nedavno u Hagu osuđen na doživotnu robiju, mogao da služi kaznu. Špekulacije u tom smislu su u ovom trenutku vrlo nezahvalne. Sigurno je, međutim, jedno, a to je da ne postoji mogućnost da bude poslat na izdržavanje kazne u neku od arapskih zemalja.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove ima sklopljen sporazum sa 16 država. To su Slovačka, Velika Britanija, Austrija, Estonija, Danska, Norveška, Portugal, Španija, Finska, Poljska, Ukrajina, Francuska, Italija, Belgija, Švedska i Njemačka.
“Odluku o tome gdje će osuđena osoba da izdržava kaznu donosi predsjednik Mehanizma, u skladu s propisanom procedurom, i to je njegovo diskreciono pravo”, ističe, za “Novosti”, portparol suda Helena Eglston.
Prema ovoj proceduri, sekretar suda najprije treba da sastavi izvještaj na osnovu spremnosti određene zemlje da prihvati zatvorenika, u ovom slučaju Radovana Karadžića, kao i uzimajući u obzir uslove za izdržavanje kazne. Poslije toga, na osnovu tih parametara, sekretar dostavlja prijedlog predsjedniku Mehanizma, koji na kraju donosi rješenje, s tim što prethodno može da zatraži i dodatne informacije.
“Suviše je rano za ovu odluku. U ovom trenutku to može da bude bilo koja zemlja sa spiska država koje su sklopile sporazum s Mehanizmom”, naglašava Eglstonova.
To, dakle, može da bude Norveška, kao i Italija ili Estonija, na primjer.
Radovan Karadžić i njegovi advokati bi mogli da pošalju i pismo predsjedniku Mehanizma u kome bi eventualno izrazili želju prilikom izbora zemlje, ali to onoga koji odlučuje uopšte ne obavezuje. Može, ali i ne mora da usliši molbu osuđenika i njegove porodice. Povodi se samo pomenutim parametrima, koji su navedeni u zvaničnoj proceduri.
Ono što je izvjesno, to je da će Karadžić sigurno biti negdje u Evropi.
