Haotično stanje u rudnicima Kreka, slijede rigorozne mjere i zatvaranje jednog pogona

preporučujemo

Rudnik uglja Kreka nalazi se u najvećim problemima nakon rata, s višemilionskim gubicima, ali i smanjenom proizvodnjom te kvalitetom. Iz Elektroprivrede BiH navode da je restrukturiranje neminovno, uz rigorozne poteze i zatvaranje jednog od Krekinih pogona.

Rudnik uglja Kreka u ovom trenutku ne funkcioniše pravno, organizaciono, tehnološki i ekonomski. Iz uprave navode da je ovo društvo u prethodnoj godini ostvarilo gubitak od 30 miliona konvertibilnih maraka, dok on za sedam mjeseci 2021. iznosi 17 milioa KM.

“Pravno mogu reći da su reforme koje su započele od vladajućeg društva izvršene na nivou nadzornog odbora i uprave na način da su njihove nadležnosti prenesene na direktora i prokuristu. Nastavak reformi doveo je do zastoja u uređenju pravnih akata rudnika Kreka, kao što su pravilnik o radu i radnom učinku i oni stvaraju probleme u daljnjem funkcioniranju”, kazao je v. d. direktora Kreke Husein Trumić.

On navodi da zastoj u socijalnom razgovoru najviše prave iz sindikata radnika, kazavši da je u tehnološkom dijelu posebno zastupljena narušenost projektovanih kapaciteta na proizvodnom pogonu Dubrave, gdje je došlo do odstupanja od proizvodnje uglja. To, kako je naglasio, stvara probleme u ostvarenju planiranih vrijednosti zacrtanih planom poslovanja na godišnjem i trogodišnjem nivou.

“Ovo se odražava i na ukpno poslovanje te nas na taj način dovodi u stalni gubitak. Međutim, kroz dosadašnja ulaganja Elektroprivrede BiH, uz novi oblik organizovanja i nastavak reformi, smatram da rudnik Kreka može imati dobru perspektivu te da možemo doći do toga da Kreka bude jedan od najboljih rudnika u BiH”, optimističan je Trumić.

U ovoj godini Kreka je zabilježila gubitak u proizvodnji veći od 300 hiljada tona uglja, što ugrožava energetsku stabilnost Federacije BiH i centralno grijanje Tuzle i Lukavca.

Rigorozne mjere

Iz Elektroprivrede BiH navode da su razočarani aktuelnim stanjem u Kreki, upozoravajući da sada slijede rigorozne mjere jer je situacija neodrživa zbog kršenja tehničko-tehnološke i radne discipline, ali i odstupanja od projektnih zadataka koji su definisani.

“Rudarenje je težak, odgovoran i opasan posao, a odstupanje od projektovanih vrijednosti parametara je ovdje redovna pojava. Potpun izostanak radne discipline je nažalost prisutan, a danas na pogonu Dubrave više od polovine zaposlenika nije prisutno na poslu. Mi na taj način ne možemo izaći na zelenu granu i morat ćemo se vratiti poslu i ispunjavanju obaveza za dobrobit cjelokupne zajednice. Vrlo brzo ćemo poduzeti radikalne mjere kada je riječ o tehničko-tehnološkoj i radnoj disciplini. Više neće biti moguće primati plaću u Kreki, a ne dolaziti na posao. Ta praksa će biti vrlo brzo ukinuta po svaku cijenu”, naglasio je generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.

Za aktuelnu upravu Kreke kaže da je ona prva koju nije birala politika, već struka, i vjerovatno zbog toga imaju mnogo problema. Kada je riječ o Krekinoj budućnosti, on ističe da se ona ogleda u funkcionisanju s Blokom 7 Termoelektrane u Tuzli, a do 2026. godine uz proizvodnju na kopu Šikulje od 1,3 miliona tona, uz isto toliko na Dubravama. Andelija navodi da će rudnik lignita Mramor do diste godine biti zatvoren.

“Proizvodnja u podzemnoj eksploataciji na način kako se to danas radi i sa stanjima ležišta u kojima se nalaze, više nije ekonomična, a o aspektu sigurnosti da i ne govorimo. Mi smo do 2026. dužni provesti pravednu tranziciju u kojoj ljudi iz Mramora neće biti otpušteni. Ako sada ne krenemo u pravednu tranziciju, Kreki prijeti stečaj”, dodao je Andelija, navodeći da je zaključno sa 1. septembrom Elektroprivreda BiH u rudnike Kreka uložila 87,6 miliona KM.

Novo postrojenje

Inače, eksploatacija uglja na kopovima Dubrave i Šikljue odvija se duže od 35 godina i njen kontinuitet je u prošlosti ovisio od stanja transportnih sistema. Česti zastoji utjecali su na ekonomičnost, produktivnost i poslovanja rudnika Kreka, zbog čega je Elektroprivreda BiH pristupila njihovoj obnovi. Novi transporteri na Dubravama, vrijednosti pet miliona KM, danas su pušteni u rad.

Kako su naveli iz Elektroprivrede BiH, ovo javno preduzeće do danas je u sedam rudnika u koncernu uložilo više od 310 miliona KM, uz obezbjeđenje dodatnih 130 miliona maraka, s ciljem poboljšanja uslova rada, uz povećanje produktivnosti te stvaranje uslova za ekonomski održivo poslovanje svakog rudnika.

Iz istog razloga Elektroprivreda BiH je pokrenula proces restrukturiranja rudnika, ali i zbog jasnih ciljeva EU u pogledu smanjenja upotrebe uglja za proizvodnju električne energije, do konačnog prestanka njegovog korištenja.

Najnovije

Evropski zvaničnici se oprostili od Merkel: Bez vas će EU biti kao Pariz bez Eiffelovog tornja

Njemačka kancelarka Angela Merkel broji posljednje dane na ovoj funkciji, a samit Evropske unije koji se jučer i danas...