U povodu nedavno obilježenog Međunarodnog dana maternjeg jezika, zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Zahiragić, najavio je pokretanje inicijative o preimenovanju Institut za jezik u Institut za bosanski jezik Univerziteta u Sarajevu. Protivnici ove ideje tvrde da bi to bila redukcija Instituta, dok zagovornici promjene naziva smatraju da, između ostalog, jezik koji koristi 90 posto građana Sarajeva, zaslužuje da ima odrednicu “Bosanski” u nazivu.
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, koji se bavi obrazovanjem kadrova u ovoj oblasti, ima Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Također ima i Odsjek za književnost naroda Bosne i Hercegovine, kaže Zahiragić.
“S druge strane, bosanski jezik ni na jednom mjestu na svijetu nema naučnu instituciju ili naučni instutu koji bi se trebao baviti borbom za bosanski jezik, etabliranjem bosanskog jezika i međunarodnom etabliranju bosanskog jezika. U tom smislu mislim da je najpozvaniji Instut za jezik UNSA, tj. mislim da on treba da bude Institut za bosanski jezik. De facto on sada i jeste institut za bosanski jezik jer se u najvećoj mjeri bavi bosanskim jezikom”, kazao je Haris Zagiragić, zastupnik u Skupštini KS.
Preimenovanjem u institut za bosanski jezik, bila bi to potpuna redukcija i pretvaranje u bošnjački institut, getoizacija Instituta na regionalnom i međunarodnom planu i pretvaranje Instituta u neku vrstu nacionalističke naučne ustanove – mišljenja je profesor Enver Kazaz.
“Gospodin Zahiragić, kao i niz drugih političara iz SDA se takvom, a i sličnim incijativama, prema kulturnim, zvaničnim, znanstvenim i drugim institucijama odriče BiH. Institut za jezik je bio svebosanska institucija koja je imala mogućnost da svojim naslovom pokriva i bosanski i srpski i hrvatski jezik i da na taj način gradi multietničnu supstancu u BiH”, istakao je prof.dr. Enver Kazaz.
“Reći da je inicijativa za bosanski jezik protiv BiH, mislim da samo za sebe govori. Iako nisu svi Bošnjaci najveća većina i nebošnjaka, dakle i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i ostali u Sarajevu, preko 90 posto govore bosanski jezik. Tako da je bosanski jezik u KS integrativni faktor za sve narode”, kazao je Zahiragić.
Pofesor Sead Šemsović s Filozofskog fakulteta ukazuje na postojanje naučno-obrazovnih adresa koje negiraju postojanje bosanskog jezika. Navodi primjer Katedre za kroatistiku u Mostaru, odnosno za srpski jezik i književnost na Palama i u Banjaluci, gdje nema mjesta ni za priznavanje bosanskog jezika.
Profesor Šemsović postavlja pitanje protivnicima ovakvih ideja: da li je ovakvo ime Odsjeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu ili ime Instituta za jezik – popravilo status bosanskog jezika u BiH?