Hitna sjednica Doma naroda PS BiH zakazana je za 26. april na čijem je dnevnom redu zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.
U tom prijedlogu predviđen je izbor članova Predsjedništva BiH po elektorskom modelu.
“Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Kantonu 10 i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, navodi se u prijedlogu.
Kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda Parlament Federacije BiH, prijedlog je ovakav:
“Od 17 izaslanika iz hrvatskog naroda, 16 se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Hercegovačko-neretvanska bira četiri izaslanika, Srednjobosanska tri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Hercegbosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Posavska dva izaslanika. Zastupnici hrvatskog naroda iz Tuzlanske, Sarajevske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije zajedno biraju jednog hrvatskog izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se.
U svom prijedlogu traže i da se drugačije biraju članovi Centralne izborne komisije BiH odnosno da članove potvrđuje Parlamentarna skupština BiH što do sada nije bio slučaj već prema Izbornom zakonu BiH članove CIK-a je imenovao Predstavnički dom PS BiH.
Razlozi za donošenje ovog Zakona ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH broj 23114 od 1.12.2016. godine (presuda Božo Ljubić), kao i “zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod, drugom narodu ne bira predstavnike”, navodi se u obrazloženju.
Ovim prijedlogom HDZ-a nije ispoštovana nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu od ukupno pet.
Izvor: Patria