“Izgradnja Pelješkog mosta, toliko očekivanog projekta kojeg su najavljivale gotovo sve Vlade Republike Hrvatske, službeno je započela i predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih prometnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti. Međutim, priča oko Pelješkog mosta izazvala je toliko kontroverzi u Bosni i Hercegovini da je nemoguće ne zapitati se što je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu Bosnu i Hercegovinu”, počinje svoje saopštenje HDZ BiH.
Nakon što je “Europska komisija odobrila financijsku potporu izgradnji Pelješkog mosta u okviru Kohezijske politike koja je zadužena za razvoj infrastrukture zemalja članica Europske unije, uslijedila je politička i medijska ofenziva bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje, ističući da se radi o direktnoj povredi bosanskih (i valjda hercegovačkih) prava na otvoreno more, kao i neriješeno pitanje granica”.
Kako navode iz ove stranke, nakon brojnih pisama u kojima se poziva na bojkot izgradnje Pelješkog mosta od strane bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Izetbegovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zvizdića, Europska komisija je jasno istaknula da ne postoje nikakve formalne i pravne prepreke oko početka izgradnje.
“Komisija je pažljivo izanalizirala hrvatsku projektnu dokumentaciju za sufinanciranje Pelješkog mosta, te je provjerila jesu li ispunjeni svi uvjeti i procedure propisane Pravilom o Kohezijskoj politici prije usvajanja projekta.
Na temelju dodatnih informacija koje je dostavila Hrvatska, Europska komisija je zaključila da nema otvorenih pravnih pitanja s ovim projektom Kohezijske politike, kada su u pitanju komisijske i interne procedure Evropske Unije”, istaknuo je tada Johannes Bahrke, glasnogovornik za regionalnu politiku Europske komisije.
“Iako sama izgradnja Pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti sa cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta”, saopšteno je.
Dalje navode kako se stiče dojam da je “pitanje Pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici”.
Iako su “strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosansko (hercegovačkog) juga?”.
“Još 1995. godine, tzv. bošnjački intelektualci pod palicom Ibrahima Bušatlije i Bosanskog pomorskog društva (sa sjedištem u Vogošći) izdali su svojevrsni manifest pod nazivom ‘Bosansko primorje i Neum’ u kojem su sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru. Veliki san spomenutog Bušatlije, još 1995. godine predviđao je Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru”, navodi se u saopštenju.
“Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljao je tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte”, navodi se dalje.
“Naime, bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno, spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti”, poručili su iz ove stranke.