Cijene hljeba, jednog od najvažnijih prehrambenih proizvoda, ponovno su u porastu. I dok za pekare “poskupljenje nije ništa strašno”, za običnog građanina, koji ionako jedva sastavlja kraj s kraja, ovo je samo još jedan udar na džep. Inflacija, nesigurnost na tržištu i rastući troškovi proizvodnje čine svakodnevni život još težim, a bez mogućnosti kompenzacije, građani neće moći pratiti ovaj trend.
Pekari iz Semberije najavili su povećanje cijena hljeba za 10 do 15 posto, što je izazvalo zabrinutost među potrošačima. Tačan iznos poskupljenja već je poznat.
– Mi smo formirali te cijene – vjekovna bijela hljeba od 500 grama bila je 1,70 KM, a sad će biti 1,80 KM. To je minimalno poskupljenje koje je samo trend da se nadoknade troškovi koji su nastali – kazao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Cijena samo jedne kifle od 20 grama dostigla je iznos jednak tri kilograma pšenice – upozoravaju poljoprivredni proizvođači, koji novi udar na džepove građana smatraju krajnje neopravdanim.
– Nafta nije pokupila, struja je neznatno – taj pekarski sektor najviše spekuliše u svemu tome. Jedan čovjek, da bi poslao dijete u školu i dao mu da kupi kiflu, mora mu dati tri kilograma pšenice. To su neki parametri gdje se ljudi neće moći opstati na ovakav način – upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Ekonomski analitičar Aleksa Milojević ističe što stalno doživljavamo – da poskupljenje cijena nema svoju materijalnu osnovu.
– Nije poskupjelo brašno, a poskupio je hljeb. Ili kad smo imali da su cijene nafte pale, a kod nas su ostale iste ili porasle, a vlada vara narod kad kaže – mi ćemo to inspekcijama rješavati. Jednostavno, ne može se inspekcijama riješiti nedostatak robe – kazao je, piše Federalna.ba .
U međuvremenu, entiteti najavljuju mjere koje bi, barem na papiru, trebale stabilizirati tržište. U Federaciji BiH očekuje se zaključavanje cijena 50 proizvoda, u RS-u bit će nula posto marže na određene domaće proizvode.
Kako je kazao ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić (SNSD), ti proizvodi će biti široke potrošnje, u narednih nekoliko sedmica definirat će se koji su to.
– Ovo su sve kratkoročne mjere, dugoročne mjere bile bi porast broja zaposlenih i porast plaća – kazao je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (NS).
Iako se vlasti pozivaju na “potrebne” mjere, čini se da nijedna od njih ne stiže dovoljno brzo, niti na pravi način. I dok se argumenti i opravdanja za svakodnevna poskupljenja smjenjuju, građani ostaju na istom: visoke cijene, stagnirajuće plaće i osjećaj da su opet izigrani.