Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, uputio je sredinom godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.
Desilo se to nakon što je Republika Srpska počela “prenos” nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na ovaj bosanskohercegovački entitet.
Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, bio je prvi u nizu onih kojim je Republika Srpska planirala preuzeti državne ingerencije, a nakon što je bivši visoki predstavnik nametnuo negiranje genocida krivičnim djelom.
Zakonom je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove RS, čime se uzurpira nadležnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
“Spornim zakonima podriva se ustavni sistem, ignorišu se propisi i standardi na nivou Bosne i Hercegovine, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana na način da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima. Također, daje se prednost pravnim osobama registrovanim na teritoriji entiteta Republika Srpska, te stvara rizik u pogledu efikasnosti, kvaliteta i bezbjednosti lijekova i medicinskih sredstava“, ističe se u zahtjevu Ustavnom sudu BiH.
Džaferović je zatražio od Ustavnog suda da ukine neustavne akte, te da donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta.
“Zahtjevom je ukazano na neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija Bosne i Hercegovine“, navodi se u zahtjevu.
Dodaje se da su osporeni zakoni “u suprotnosti sa državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava”.
“Uklanjanje ovih propisa jeste jedino djelotvorno sredstvo za osiguranje prava i zaštitu zdravlja i života građana, slobodu kretanja roba i usluga, slobodnu tržišnu privredu u Bosni i Hercegovini, zabranu diskriminacije i uspostavu funkcionalnog političkog i ekonomskog poretka“, saopšteno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Ustavni sud BiH je, u međuvremenu, razmotrio zahtjev Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, te donio privremenu mjeru, stavivši zakone van snage.
Osim ovog, Ustavni sud BiH danas bi trebao odlučivati i o zahtjevu starog/novog člana Predsjedništva, Željka Komšića i to o odlukama koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2. oktobra, a tiču se izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.
Komšić je također tražio ocjenu ustavnosti (usklađenosti s Ustavom BiH) jer kako je naveo “nametnutom odlukom visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.”
Komšić tvrdi da je visoki predstavnik odlukama nakon što su građani BiH glasali na opštim izborima “izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila”.
Visoki predstavnik je, stava je Komšić, izvršio direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, tako što je “doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine”.
Član Predsjedništva optužuje Christiana Schmidta da je “prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene novim pravilima.”
Privremenu mjeru tražio je i Željko Komšić. O čemu bi danas Ustavni sud BiH i trebao odlučiti, a riječ je o sljedećem:
“To su sve razlozi za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih nametnutih odluka Visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. godine sa prijedlogom privremene mjere, kao i slanja odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka visokog predstavnika”, zaključeno je u saopćenju Komšićevog ureda.
Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana je za januar, kada bi trebala biti poznata i konačna odluka po zahtjevu Komšića.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.