Ovim se ispunjava tripartitna agenda predstavnika međunarodne zajednice, po kojoj “Srbi” dobijaju državnu imovinu, “Hrvati”, izborni zakon, a Bošnjaci bi se tek morali zadovoljiti zabranom negiranja genocida. Imovina nije još riješena, a prema sadašnjim saznanjima medija, a i samom priznanju Šmita u ovoj sedmici koja slijedi bi se moglo i to dogoditi.
“Vučić ima potpuno drugačije mišljenje od Dodika, a Dodik i Putin slično razmišljaju. Uskoro ću uraditi nešto u vezi s državnom imovinom, nešto što će se odnositi na RS jer i RS će biti dio EU integracija. Preporučujem Dodiku da se vrati u period kada smo intenzivno surađivali”, zagonetno je u zadnjem nastupu u javnosti kazao Šmit.
Prije pet mjeseci NAP je da je dio političke strategije i propagande taj da će HDZ i njegovi medijski organi “izražavati negodovanje” nametanjem Izbornog zakona, a sve u cilju kako bi se u probosanskoj javnosti stekao krivi dojam da je nametnuto rješenje dijelom takozvanog “izbalansiranog pristupa” koji tobože ne ide u korist HDZ-a. To danas gledamo, ali je jasno da se neće stati na tome.
Profesor Vahidin Preljević danas na društvenim mrežama dijeli razmišljanja:
“Hoće li to OHR još dokusuriti i državnu imovinu? U korist Dodika, dakako, ne da bi se RS privoljela da bude “dio europskih integracija’”. Ne bi me začudilo”, napisao je Preljević.
I Jasmin Mujanović upozorava na ovaj scenarij.
“Pošto je iskoristio svoje bonske ovlasti da HDZ-u isporuči retrogradni zakon, rečeno mi je da sljedeći veliki potez OHR-a će biti pokušaj da se državna vojna imovina u entitetu RS prenese na lokalne secesionističke vlasti — uz direktno kršenje odluka Ustavnog suda BiH”, objavio je Mujanović.
Podsjećam i na dio apela Muharema Cere u kojem ističe kako će provođenje Zakona o legalizaciji proizvesti nezakonite i nepopravljivo štetne posljedice, u ovom trenutku taj čin može prevenirati jedino i isključivo visoki predstavnik Šmit.
Svojim zakonima, koji su na snazi, Šmit je ojačao obavezu donošenja zakona o državnoj imovini u Parlamentu BiH, a svaku tome suprotnu radnju prepoznao kao ništavnu postizanja pravnih učinaka. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u velikoj mjeri zadire u jednostrani prenos vlasništva na imovinu države BiH, pa je stoga po svojoj prepoznatljivo pravno ništavan, a što podrazumijeva i priziva djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita koji bi taj čin (ništavnosti) trebao i morao formalizirati.
Na kušnji je vjerodostojnost njegovog autoriteta, moći i spremnosti djelovanja. Ne radi se samo o njegovom ustavnom pravu shodno aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nego i njegovoj obavezi. Njegov čin bi bio u ovome trenutku supstitucija za onemogućeno djelovanje Parlamenta BiH.
Šmit to ima obavezu učiniti. Ali, sada je pitanje na koji način će to uraditi?
Bosanska država se uspjela odbraniti od 1992. do 1995. godine. Pod embargom na oružje uz hrabrost građana, kakvu danas gledamo u Ukrajini, spasila se BiH. Danas sve teže odolijevamo napadima susjednih zemalja, čiji se predstavnici šetkaju dijelovima teritorija koji smatraju svojima kako žele i hoće. Schmidt ih čak i uvažava, traži njihovo mišljenje, miješanje…
Sva priča kako je Karađorđevo passé, svakog dana kroz agresivnu i pojačanu aktivnost specijalnog rata vidimo da hrvatska paradržava tzv. Herceg-Bosna oživljava! Etno-nacionalni princip je preživio, čekamo još rasplet oko državne imovine, pa da Bošnjacima bude jasno da se moraju zadovoljiti zabranom negiranja genocida!
Izvor: NAP