Hrvatska će prvi put dobiti zakonsko rješenje koje reguliše govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu, kako piše Jutarnji list.
Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, odlučila obračunati s “digitalnim Divljim zapadom” u Hrvatskoj.
Na zakonskom rješenju intenzivno će idućih mjeseci raditi inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u kojoj su, uz državnog sekretara Bernarda Gršića, i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva nauke i obrazovanja, Ministarstva za demografiju,porodicu, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. U radu će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.
Ono što se za sada može neslužbeno saznati jest da će zakonsko rješenje koje se priprema, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u septembru prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.
U Zagrebu je u ponedjeljak, kako se neslužbeno saznaje, održan drugi sastanak inicijalne radne skupine na kojemu je, na temelju smjernica koje je predstavila EK te prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), doneseno nekoliko zaključaka.
Prvo, radna skupina zaključila je da je potreban zakonski okvir koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi je zaključak da treba sustavno osvješćivati i educirati sve građane korisnike društvenih mreža i interneta, posebno one izvan obrazovnog sistema.
Na sastanku su i analizirane aktivnosti te se iz prikupljenih materijala pokazalo kako se samo jedna trećina dosadašnjih aktivnosti odnosi na građane izvan obrazovnog sistema te kako se većinom radi o lokaliziranim kampanjama i aktivnostima. Također su analizirani i statistički podaci kaznenih djela vezanih za računarske sisteme za 2015. i 2016. godinu. Analiziralo se i raspravljalo o aktivnostima koje se provode na razini Europske unije te o smjernicama koje je EK donijela za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu u septembru 2017. godine.
U SDURDD-u su još u septembru prošle godine, nakon objava smjernica EK, počeli s pripremama analize pojava na internetu i društvenim mrežama, a EK je još 2016. ušla u pregovore s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom, te su ih naveli da potpišu kodeks ponašanja kojim su se obavezali da će se boriti protiv govora mržnje na internetu, da bi onda prošle godine donijela i smjernice kojima želi ohrabriti te kompanije i sve aktere na internetu da ubrzano usvoje djelotvornije alate za borbu protiv ilegalnih sadržaja.Taj se izraz odnosi na više vrsta sadržaja, poput terorističke propagande ili ksenofobnog i rasističkog diskursa koji poziva na mržnju i nasilje.
Njemačka je, još od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 miliona eura. Zakon se, ipak, odnosi samo na društvene mreže koje imaju više od dva miliona korisnika. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija nastradalo je zbog novog zakona.