U posljednje tri sedmice u Kantonu Sarajevo povećan je broj oboljelih od respiratornih virusa, a među njima najviše je radno sposobnog stanovništva i djece.
Prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika JU Dom zdravlja KS, ove godine je manji broj oboljelih starijih osoba, a razlog je što paze na svoje zdravlje, reduciraju kretanje u zatvorenim prostorima, a u prednosti su i što se upravo ta populacija stanovništva najviše odazvala na vakcinaciju protiv gripe.
– To je najbolji pokazatelj da je vakcina najbolji način zaštite protiv virusa gripe. Mi smo ove godine dobili 7.770 vakcina, ostalo je još otprilike 1.000 doza, a s obzirom na to da će pik obolijevanja od gripe biti krajem januara i početkom februara, pozivam građane da dođu u dom zdravlja kojem pripadaju i vakcinišu se. Naravno, ukoliko ste zdravi i nemate simptome prehlade i gripe – navodi Šarkić.
Ono što je specifično za ovogodišnji virus gripe jeste da ga, osim uobičajne simptomatologije kao što su grlobolja, povišena temperatura te opća slabost organizma, prati i suhi kašalj koji traje dvije do tri sedmice.
– Kašalj je subjektivno vrlo neugodan, ali ono što treba istaći jeste da svaki suhi kašalj ne upućuje na upalu pluća. Naravno, ukoliko duže traje i praćen je slabim općim stanjem organizma, potrebno je otići kod porodičnog ljekara koji će znati šta dalje poduzeti – dodaje Šarkić.
I u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS bilježe povećan broj pacijenata.
Dr. Edin Jusufbegović, specijalista urgentne medicine, kaže kako su sličnu situaciju imali 2015/16. godine s tim da su ljudi danas senzibiliziraniji nakon što su prošli kroz sve nedaće tokom pandemije koronavirusa.
– Nisam nikakav naučnik, ali mogu reći da je COVID-19 medicinu okrenuo naopako. Svi su u strahu i vrlo često iz tog osjećaja stvore se neke tegobe i simptomi – naglašava Jusufbegović.
Kaže kako u Hitnoj pomoći ovih dana dominiraju respiratorne tegobe naročito kod djece, bronhitičara, astmatičara, ali i pacijenti sa optruktivnom bolesti pluća i kardiovaskularnim oboljenjima.
– Dosta je pacijenata sa gastrointestinalnim tegobama (proljev, povraćanje) koje su uzrokovane i sa povećanom količinom jače i masnije hrane što je karakteristično za ovo doba godine – dodaje Jusufbegović.
Naglašava kako je i nagli porast temperature zraka mnogima donije zdravstvene probleme.
– Ovakvo vrijeme nikako ne paše svim hroničnim bolesnicima, a naročito neurološkim kod kojih očekujemo jako puno pogoršanja. U tu grupu spadaju svi moždani udari, oni koji imaju vrtoglavice, multiplu sklerozu, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Dodao bih da su i psihijatrijski pacijenti naročito osjetljivi na ovakvu promjenu vremena – kazao je Jusufbegović.