Svijet se suočava sa globalnom energetskom krizom, odnosno nedostatkom energije. Cijene energije su naprosto eksplodirale u posljednjih nekoliko mjeseci.
Španija je jedna od najzabrinutijih zemalja zbog klimatskih promjena, a njihova vlada aktivno je radila na tome da do 2050. godine postigne klimatsku neutralnost, pišu Vijesti.ba.
Jedan od glavnih ciljeva je bio da do 2030. godine smanje emisije gasova, pa se krenulo sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj, kao i ograničavanjem novih projekata koji se odnose na eksploataciju uglja, nafte i gasa. Istovremeno je bilo planirano okrenuti se obnovljivim izvorima energije i povećanju njihovog udjela u ukupnoj potrošnji električne energije.
Ipak, energetska kriza pokucala je na vrata. Dolazak zime, praćen sve većom potražnjom za električnom energijom, primorao je energetsku kompaniju Endesa da ponovo pokrene “As Pontes” termoelektranu na ugalj koja nije radila od prošle godine.
Naime, cijena električne energije u Španiji nedavno je naglo skočila, prije nekoliko dana veleprodajna cijena je dostigla 236 eura po megavat-satu. To je dodatno uticalo na odluku o ponovnoj upotrebi uglja. Prema Nacionalnom institutu za statistiku Španije, domaćinstva su prošlog mjeseca platila 63 posto više za struju nego u oktobru prošle godine.
Hladni talas koji je zahvatio Španiju, natjerao je Endesu da uveze oko 140.000 tona uglja koji će biti iskorišten u narednom periodu.
Španija nije izuzetak u EU. U Poljskoj je trenutno u pogonu oko 35 blokova snage 200 MW, što čini oko 50% ukupnih termokapaciteta Poljske. Zadnji blok na ugalj Poljaci su pustili u pogon u novembru 2020. godine (blok snage 910 MW u elektrani Javožno).
Važno je naglasiti i da je u Srbiji prije nekoliko dana završena revitalizacija bloka B1 u Termoelektrani “Nikola Tesla B” u Obrenovcu i da je pušten u rad. Taj blok sada ima snagu 670 megavata, što je za 20 megavata više nego prije modernizacije, a dodatno mu je produžen radni vijek i povećana efikasnost.
Na ovaj način Srbija je izbjegla “papirologiju – dozvola i saglasnosti” koji prate izgradnju novog bloka a dobit će se potpuno novi, ekološki prihvatljivi blokovi. Osim toga, Srbija planira revitalizaciju dodatnih blokova te značajnu izgradnju novih izvora obnovljive energije. Time će u potpunosti osigurati kompletne potrebe za električnom energijom u narednih 20-ak godina i bit će energetski neovisna država.
Iz ovih bi primjera BiH mogla dosta naučiti.
S obzirom da je nastavak realizacije projekta Bloka 7 TE u Tuzli, po postojećem EPC ugovoru, gotovo nemoguć – eksperti smatraju da je rješenje u revitalizaciji postojećih blokova u Tuzli (blokovi 5 i 6) i povratak na projekt izgradnje TE Banovići snage 350 MW.
Ukoliko se stvari ne budu brzo rješavale, jasno je da će Federacija BiH, koja se već sada nalazi na pragu energetskog deficita, razapeta između ekološkog aktivizma i energetskog intervencionizma iz EU, biti prisiljena uvoziti struju.