Međunarodni krivični sud (ICC) obećao je da će nastaviti svoj pravosudni rad nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao naredbu o uvođenju sankcija njegovom osoblju.
ICC je saopćio da “čvrsto stoji” uz svoje osoblje i da naredba nastoji naštetiti njegovom nezavisnom i nepristrasnom radu.
Trumpov nalog optužuje Sud za “nelegitimne i neosnovane radnje”, nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina u Gazi, što Izrael negira. ICC je također izdao nalog za hapšenje komandanta Hamasa.
MKS je globalni sud, iako SAD i Izrael nisu članovi, sa ovlastima da pokreće krivično gonjenje za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
U svom saopćenju navodi:
“ICC osuđuje izdavanje izvršnog naloga od SAD-a kojim se nastoje uvesti sankcije našim zvaničnicima i naštetiti njihovom nezavisnom i nepristrasnom pravosudnom radu.”
Dodaje se da Sud stoji uz svoje osoblje, obećavajući “da će nastaviti pružati pravdu i nadu milionima nevinih žrtava zločina širom svijeta”.
Posljednjih godina sud je izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina u Ukrajini, talibanskih vođa zbog “progona afganistanskih djevojaka i žena” i vojnog vođe Mjanmara zbog zločina protiv muslimana Rohingya.
Više od 120 zemalja su članice, uključujući Veliku Britaniju i mnoge evropske nacije.
Sudije na sudu su rekle da postoje “razumni razlozi” da se sugeriše da Netanyahu, njegov bivši ministar odbrane Yoav Gallant i Hamasov Mohammed Deif – koji je umro prošle godine – snose “krivičnu odgovornost za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”.
Međutim, u dopisu Bijele kuće koji je kružio u četvrtak optužuje se MKS sa sjedištem u Hagu za stvaranje “sramne moralne ekvivalentnosti” između Hamasa i Izraela izdavanjem naloga u isto vrijeme.
U Trumpovoj izvršnoj naredbi navodi se da su nedavne akcije MKS-a “postavile opasan presedan” koji je ugrozio Amerikance izlažući ih “maltretiranju, zlostavljanju i mogućem hapšenju”.
U naredbi se dodaje da “prijeti da će narušiti suverenitet Sjedinjenih Država” i “potkopava” nacionalnu sigurnost i vanjskopolitički rad SAD-a i saveznika.
Sankcije, najavljene dok je Netanyahu bio u SAD-u, postavljaju finansijska i vizna ograničenja za pojedince i njihove porodice koji pomažu u istragama ICC-a američkih građana ili saveznika.
Ovaj potez naišao je na osudu mnogih saveznika SAD, uključujući Holandiju i Njemačku.
Portparol premijera Keira Starmera rekao je da Velika Britanija podržava nezavisnost MKS-a.
Ujedinjene nacije (UN) pozvali su na poništavanje mjere, dok je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla na X da ICC “mora biti u mogućnosti da slobodno vodi borbu protiv globalne nekažnjivosti”.
Ali u objavi na X u petak, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da “snažno” pohvaljuje Trumpovu izvršnu naredbu.
On je tvrdio da su postupci MKS-a “nemoralni i da nemaju pravnu osnovu”, optužujući sud da ne radi “u skladu sa međunarodnim pravom”.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je u petak na Facebooku da je Trumpova odluka “apsolutno razumljiva”, navodeći da se MKS “u posljednje vrijeme maskirao kao pristrasno političko sredstvo”.
Mađarska vlada je dobila široke kritike zbog zadržavanja bliskih veza s Kremljom nakon svoje potpune invazije na Ukrajinu, te je pozvala Netanyahua u posjetu uprkos međunarodnom nalogu za hapšenje.
Bivši službenik prvog glavnog tužioca suda upozorio je da bi sankcije mogle imati “duboko praktičan utjecaj” na njegove operacije.
– Sankcije…, imaju potencijal zamrzavanja imovine i imovine, kao i suspenzije ulaska u Sjedinjene Države zvaničnika ICC-a i članova njihovih užih porodica – rekao je Zachary Kaufman za BBC World Service.
SAD je u više navrata odbacio bilo kakvu jurisdikciju tog tijela nad američkim zvaničnicima ili građanima i optužile ICC da ograničava pravo Izraela na samoodbranu, ignorirajući Iran i antiizraelske grupe.
Tokom svog prvog mandata, Trump je uveo sankcije zvaničnicima ICC-a koji su istraživali da li su američke snage počinile ratne zločine u Afganistanu.
To je uključivalo zabranu putovanja i zamrzavanje imovine bivšeg glavnog tužioca Fatoua Bensoude.
Te sankcije ukinula je administracija predsjednika Joea Bidena.
Prošlog mjeseca, Zastupnički dom SAD-a izglasao je sankcije MKS-u, ali je prijedlog zakona propao u Senatu.
Kao odgovor na napore na ono što su opisali kao pokušaje osporavanja autoriteta MKS-a, devet država – uključujući Južnu Afriku i Maleziju – pokrenulo je prošlog mjeseca “Hašku grupu” u nastojanju da brani sud i njegove presude.