U četvrtak ističe zakonski rok za formiranje nove vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ustav kaže da osim predsjednice saglasnost za novu vladu trebaju dati i oba potpredsjednika. A ukoliko to ne bude slučaj, onda smo u novoj krizi koja priziva novu intervenciju Christiana Schmidta.
Iako je za danas bilo najavljeno obznanjivanje konačnog stava Igora Stojanovića (SDP), potpredsjednika FBiH iz reda Srba koji je prošle sedmice odbio dati saglasnost za novu vladu zbog neslaganja s pojedinim prijedlozima kandidata za ministre, kako Klix.ba saznaje to se danas neće dogoditi.
Vlast čeka na Schmidta
A s obzirom da je već odranije poznato da potpredsjednik iz reda Bošnjaka Refik Lendo (SDA) neće dati saglasnost za vlast u kojoj nema SDA, potencijalna rješenja su se već odavno počela nametati. Većina tih rješenja vodi u pravcu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je svojim odlukama od 2. oktobra prošle godine i doveo do toga da je politička situacija u FBiH još komplikovanija.
Kako je Klix.ba ranije objavio prema informacijama iz diplomatskih krugova, jedna od opcija je bila da Schmidt nametne trajno rješenje koje bi značilo da dva člana rukovodstva FBiH (predsjednik i dva potpredsjednika) mogu imenovati vladu bez saglasnosti trećeg. Ipak, taj treći bi mogao uložiti veto ukoliko bi ga podržale 2/3 kluba naroda kojem pripada u federalnom Domu naroda, ali i dvije trećine zastupnika u skupštini onog kantona koji je najmnogoljudniji u zavisnoti iz kojeg naroda dolazi član rukovodstva koji povlači veto.
U praksi kanton u kojem ima najviše Bošnjaka je Tuzlanski, Srba najviše ima u Sarajevskom, a Hrvata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Ipak, kako Klix.ba saznaje, iako se ta opcija razmatrala, od nje se odustalo. Treba istaći da su uslijedile brojne reakcije na takav prijedlog, koji Schmidt nije potvrdio, ali je bio dio šire ideje o potencijalnim rješenjima.
Kako sada stvari stoje Schmidt bi od određenih predstavnika međunarodne zajednice, a prije svega američke ambasade mogao dobiti podšku za nametanje ad hoc rješenja, koje bi dakle vrijedilo samo u ovom slučaju. Tako nešto bi omogućilo da se vlast formira između stranaka Osmorke i HDZ-a.
Sada s epostavlja pitanje kome takvo rješenje odgovara. HDZ odgovara definitivno jer iz te stranke ne žele razgovarati o bilo čemu što ih na duže staze ugrožava, a to bi bilo neko trajno rješenje, koje bi moglo biti upotrijebljeno u nekom narednom izbornom ciklusu.
Šta je ad hoc rješenje
S druge strane ukoliko Schmidt posegne za ad hoc rješenjem, to će značiti da on ne želi ili ne smije povućinikakav potez koji bi i potencijalno mogao ugroziti HDZ. Takvim potezom nova federalna vlast bi mogloa biti formirana uz direktnu intervenciju OHR-a. Međutim pitanje je kako bi na to reagovala Stranka za BiH i NES, koji su ranije tvrdili da ne žele biti u vlasti ako će im to omogućiti OHR, već traže trajno rješenje.
A ad hoc rješenje bi u najkraćem moglo značiti da je vlast moguće formirati uz saglasnost dva od tri člana rukovodstva FBiH, a onaj koji bi blokirao proces bi morao imati podršku 2/3 etničkog kluba kojem pripada u Domu naroda. A s obzirom da Lendo trenutno u Klubu Bošnjaka nema tu podršku, to znači da bi takvim rješenjem vlast bilo moguće formirati bez SDA.
S obzirom na isticanje roka za formiranje vlasti, teško je očekivati da će Schmidt dugo oklijevati za eventualnim nametanjem odluke jer bi sve suprotno tome pokazalo da Schmidt 2. oktobra nije deblokirao FBiH. Pitanje koje se nameće je samo kako u javnosti opravdati novo Schmidtovo nametanje, a u prilog opravdanju, odnosno potrebi nove intervencije mogla bi ići eventualna osuđujuća presuda premijeru Fadilu Novaliću dan ranije, u srijedu 5. aprila.
Presudom Novaliću stvorila bi se atmosfera da je nova vlast neophodna i to hitno, jer kako bi osuđeni premijer nastavio obnašati funkciju. Stoga će sedmica pred nama otkriti mnogo toga, ako ništa onda strategiju koju sprema i Schmidt i političke stranke.