U Bosni i Hercegovini nema firme u kojoj ne radi znatan broj zaposlenih koji su stekli uslove za penziju. Umjesto da mladi rade, oni koji su napunili 65 godina života ili 40 godina staža “oberučke” su se prihvatili stolica i ne daju priliku onima koji žele posao.
Posebno je takva situacija kada je riječ o državnim institucijama. Posao je siguran, dobro plaćen, pa odlazak u penziju mnogima nije opcija. To im na žalost omogućava i Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Što se zakona o PIO/MIO tiče sa 65 godina možeš raditi i primate penziju – pojašnjavaju iz PIO/MIO.
Najveći problem ovog Zakona je što je veliki broj političara koji su na sceni skoro 30 godina odavno trebao biti penzionisan i “maknut” sa političke scene. Uslove odavno, barem po starosti, imaju Nebojša Radmanović (73), Dušanka Majkić (70), Bisera Turković (68), Vjekoslav Bevanda (66), Bakir Izetbegović (66), Dragan Čović (66), Šefik Džaferović (65) Mirko Šarović (66). Samo koju godinu mlađi su Milorad Dodik (63) i Halid Genjac (64).
I zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) Lazar Prodanović (65), Dragan Mektić (66), Nikola Špirić (66) isplaćena je otpremnina od po približno 30.000 maraka (15.360 eura) jer su stekli uslove za odlazak u penziju. Ovu novčanu naknadu dobili su i Šarović, Izetbegović i Čović. Penzionisali su se na dan i uzeli otpremnine te nastavili sa poslom.
Nakon isplaćene otpremnine status stalnih zaposlenika u PSBiH dobili su nakon što su uputili zahtijev za dalji rad, kao što su to prethodno radile i njihove kolege. To znači da će svaki od njih uz otpremninu od oko 30.000 KM nastaviti raditi i primati prosječnu platu od oko 4.800 KM, a omogućeno im je da uz to primaju i penziju.
Dušanka Majkić kao zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH u junu 2015. dobila je 28.000 KM (više od 14.300 eura) otpremnine i nastavila raditi do danas. Centralnoj izbornoj komisiji BiH je prijavila da je njena penzija u 2018. godini bila 1.100 KM (563 eura).
I dok mladi odlaze u kolonama iz zemlje jer nema posla zbog starih, koji osim što ne daju pozicije, ne rade ništa da se poboljša ambijent za rad. Investicija nema, samo se zadužuju.
U BiH je 31. januara 2022. godine bilo 377.126 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, pokazuju zadnji dostupni podaci. Od tog broja, polovinu čine mladi.