INDIKATIVNO Svi se oglasili o izboru delegata u Dom naroda FBiH: Zašto šuti Ustavni sud FBiH koji mora štititi Ustav?

preporučujemo

„U evropskom kontinentalnom pravu, već gotovo jedan vijek, razvijaju se i specifične institucije za kontrolu ustavnosti i zakonitosti. Radi se o ustavnim sudovima koji ocjenjuju da li je osporeni zakon ili drugi propis u skladu sa ustavom.“, stoji na zvaničnoj web stranici Ustavnog suda Federacije BiH, gdje se objašnjava koja je njegova uloga.

Aleksandra Martinović, Vesna Budimir, Edin Mumunović, Šahbaz Džihanović, Mirjana Čučković, Kata Senjak i Mladen Srdić. Ovo su predsjednica i sudije Ustavnog suda Federacije BiH koji ocjenjuju da li je neki zakon ili drugi propis u skladu sa Ustavom Federacije BiH.

Isključivo u njihovoj nadležnosti je da štite Ustav Federacije BiH. Oni su ti koji su prvi trebali ponuditi rješenje gorućeg problema u Federaciji BiH- izbor delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, i na taj način obaviti svoju zadaću i zaštititi Ustav F BiH.

Umjesto da rade posao za koji su debelo plaćeni i što im je zakonska i ustavna obaveza, gore pobrojane sudije na čelu sa svojom predsjednicom šute više od godinu dana. Za to vrijeme oglasili su se svi- i Ustavni sud BiH, i Centralna izborna komisija BiH, i Federalni zavod za statistiku i političke stranke.

Indikativna je šutnja Ustavnog suda F BiH, posebno sada kada se treba donijeti konačna odluka da li će se prilikom izbora delegata koristiti popis iz 1991. ili onaj iz 2013. godine.

Poglavlje IV Ustava FBiH, član 8. stav 1. glasi:“ Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva“, a stav 3. glasi:

„U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“.

Upravo oko stava 1. lome se koplja. Izbor delegata proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovništva. Ukoliko bi se primjenio popis iz 2013. godine nekoliko bi kantona koji su sada dominantno naseljeni hrvatskim stanovništvom, dalo samo hrvatske delegate, dok bi bošnjački i srpski bili zanemareni. Ili oni koji imaju dominantno bošnjačko stanovništvo ostali bi bez srpskih i hrvatskih delegata.

HDZ BiH i njegov predsjednik Dragan Čović zbog toga vrše žestok politički pritisak na CIK, a preko svojih instruiranih članova, kako bi se kao „mjera“ uzeo posljednji popis, a ne onaj iz 1991. godine. Pri tome zanemaruju da popis od prije 27 godina ostaje na snazi, sve dok se ne okonča Aneks 7, odnosno povratak protjeranih na svoja ognjišta.

Tu je svakako i stav 3. člana 8. koji je precizan: iz svakog kantona gdje u kantonalnim skupštinama ima Bošnjak, Hrvat i Srbin po jedan delegat ulazi u sastav Doma naroda F BiH. U praksi to znači da ukoliko se u Skupštini BPK nalazi zastupnik Hrvat on mora biti delegat u Domu naroda F BiH, ili u Livanjskom ili Posavskom kantonu Bošnjak ili u HNK Srbin.

Sve ovo navedeno je u Ustavu Federacije BiH koji mora štiti Ustavni sud Federacije BiH. No, oni šute. Postavlja se pitanje zašto? I do kada?

Da li je i Ustavni sud F BiH ( njegove pojedine sudije) u službi osovine Dodik-Čović, koja zadnjih godina odrađuje preko pojedinih članova CIK-a sve svoje političke planove, pa tako i sada kada se vrši pritisak da se donese odluka o korištenju zadnjeg popisa stanovništva?

(E.L.)

Najnovije

Tuzla: Kreativni roditelji djeci iz mahale napravili ‘motoričko tlo’, više skakutanja i igre, a manje tipkanja i igrica

Djeca danas svoje vrijeme rado provode kod kuće za računarima, na tabletima i pametnim telefonima ukoliko im ne ponudite...