Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko smatra da će naša država vjerovatno dobiti zeleno svjetlo za pristupne pregovre u Evropsku uniju, ali da teži dio posla tek dolazi.
Kako je napisao u autorskom tekstu koji je objavljen u austrijskom listu Kleine Zeitung, BiH prvo mora ispuniti neke starije uslove da bi uopće mogla započeti pristupne pregovore.”A onda će biti potrebno usvojiti ili barem uskladiti veliki kamion sa propisima i standardima EU. Španiji je trebalo devet godina. Zemlja se stoga suočava sa ogromnim izazovom. Euforični naslovi će nestati i težak posao će početi”, napisao je Inzko.
Kako dodaje, neki političari ne zaslužuju zeleno svjetlo, “posebno oni koji žele da oslabe ili unište državu.”
“U svakom slučaju, ‘obični’ građani koji žele Evropu i više vladavine prava zaslužuju približavanje EU. Ako EU želi nešto promijeniti, onda je to oblast kojoj su potrebne hitne i duboke reforme. U svakom slučaju, EU treba ostati tvrdoglava i dosljedna u implementaciji svojih ciljeva i principa. Fasadna demokratija i glavna politika moraju se zamijeniti teškim radom i rezultatima. Buduće članstvo balkanskih zemalja u konačnici je također u interesu austrijske sigurnosne politike. Preko Balkana se odvija trgovina ljudima, izbjegličkim putevima, oružjem i drogom. Naš je interes da tamo ne vladaju bezakonje, korupcija i kriminal, već vladavina prava, stabilnost i prosperitet”, dodaje Inzko.
Napominje da je Bosna i Hercegovina već jednom bila dio Evrope i to kao dio Habsburškog carstva.
“U početku skeptični, Bosanci su uglavnom bili entuzijastični građani multietničke države i bili su među najhrabrijim borcima. Samo u Lebringu kod Graza sahranjeno je preko 800 Bošnjaka, a ostali na Isonzu/Soča. Tokom perioda monarhije, Bosna je doživjela veliki poticaj za modernizaciju u oblastima infrastrukture, obrazovanja, administracije i arhitekture. Austrija stoga ima dobru reputaciju u zemlji. Većina Bosanaca osjeća se kao Evropljani i želi formalno postati članica Evropske unije. Pa, hajde da priđemo jedni drugima”, dodaje.
Kako kaže, tri su razloga zašto pristupne pregovore sa BiH treba započeti.
“Prvi je vlastiti, iako skroman doprinos BiH, drugi blagonaklonost s kojom je EU tretirala bosansku aplikaciju i treći geopolitička situacija. Bez agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, to bi vjerovatno potrajalo duže. Ali, ovako su Evropljani htjeli da definišu svoju sferu uticaja. Vi pripadate nama, vaša budućnost leži u EU. EU nije željela da se na Balkanu otvori crna rupa. Bosna je u Evropi, kao i Grčka”, objašnjava.
Inzko kaže da je snaga stanovnika Bosne i Hercegovine gostoprimstvo, ljubaznost i ‘komšiluk’.
“To je za njih svetinja. Ljudi često pored svojih čuvaju i ključeve od stana svojih komšija”, kaže Inzko.