Išerić: Apel Čovića je u suprotnosti sa Ustavom, EU konvencijama…

Preporučujemo

Dragan Čović, lider HDZ-a svojoj izjavom u kojoj je pozvao „bošnjačke stranke da na liste ne stavljaju Hrvate jer će izazvati još jaču krizu“, izazvao je dosta reakcija, a osvrt je dao i pravni stručnjak Enver Išerić.

On navodi da, „kako trenutno stoje stvari na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogli očekivati apele, prijedloge ili zahtjeve da se formalizira, i to donošenjem zakona, zabrana političkog djelovanja građanima Bosne i Hercegovine u političkim strankama koje nemaju nacionalni predznak naroda kojem pripadaju ili čije članstvo sačinjava većina građana koji se izjašnjavaju kao pripadnici naroda različitog od onog kojem pripadamo“. „To izgleda vrlo komično i tragično, ali je zaista tako“, poručio je Išerić.

Potvrđuje to i apel predsjednika HDZ Dragana Čovića koji je, kako prenosi “Patria” pozvao „bošnjačke stranke da na liste ne stavljaju Hrvate jer će izazvati još jaču krizu“. Zar se time ne želi zabraniti političko djelovanje građanima naše države i to udruživanjem u političke stranke za koje oni sami smatraju da imaju programe koji su bliski njihovom pogledu na način rješavanja društvenih pitanja. Suprotno je to svim normama međunarodnog prava i tako nešto ne postoji nigdje na svijetu, pa taman da se radi o državama koje su u začetku demokratije – istakao je.

Suprotno je to i članu II 3. i. Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju sva ljudska prava i slobode uključujući i “slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima“.

Takav poziv ili apel u suprotnosti je i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja se po samom Ustavu Bosne i Hercegovine, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prednost nad svim drugim zakonima, a u kojoj je članom 14. propisano: „Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbijeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.“ – pojasnio je.

Kada sve ovo imamo u vidu, stava je da „čovjek prosto ne može da vjeruje na kakvom stepenu su razmišljanja određenih ljudi i politika o ljudskim pravima i osnovnim slobodama“.

Zar nije moguće, makar teoretski, da svi ili većina građana Bosne i Hercegovine bude član, simpatizer ili glasač bilo koje stranke, bez obzira da li se radilo na primjer o HDZ-u, SDA-u, SNSD-u ili bilo kojoj drugoj stranci koje sebe nazivaju građanskim strankama. Naravno da je moguće i to i teoretski i praktično, a to zavisi od programa stranke i osiguranja ljudskih prava, socijalne i svake druge sigurnosti građana, ali od izgradnje jakih državnih institucija koje to trebaju osigurati. Ovdje se radi ustvari o pozivu „Na narode prebroj s`” čime se želi ugušti i ovaj dostignuti stepen demokratije koji je izgrađen u Bosni i Hercegovini, a nakon jednopartijskog sistema u kojem smo živjeli i za čije ukidanje su se se borile i izborile 1990. godine “nacionalne stranke”, čime je omogućen višepartijski sistem i sloboda političkog udruživanja i djelovanja – istče Išerić.

Zar se zaista želimo vratiti na djelovanje u “plemenskim zajednicama”?, pita se Išerić.

A borba za mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno borba za 2/3 ili 1/3 delegata u Domu naroda koji, između ostalog, odlučuje o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, ne može biti opravdanje za ovako nazadne ideje i pozive na diskriminaciju građana Bosne i Herecgevine, pa i pripadnika vlastitog naroda, jer je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine osigurano pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa svakog konstitutivnog naroda, a pripadnike jednog naroda koji pripadaju drugoj političkoj stranci, ne smatrati pouzdanim zaštitnicima nacionalnih interesa je, najblaže rečeno, smiješno, diskriminirajuće i vrlo uvrijedljivo – kaže Išerić.

Što se tiče samih prijetnji ili strahova o blokadi formiranja vlasti u Federaciji Bosne I Hercegovine nakon izbora koji su pred nama, ni to ne treba da bude razlog tako grčevite borbe, jer Ustav Federacije Bosne i Hercegovine takvu blokadu ne dopušta, jer je Amandmanom XLII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine iz 2002. godine, omogućeno da 1/3 delegata samo jednog kluba predloži kandidate za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, pojasnio je.

Ovim amandmanom zamjenjen je član IV.B.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je bilo propisano da Klub bošnjačkih i Klub hrvatskih delegata u Domu naroda odvojeno kandidiraju po jednu osobu za predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine – istakao je Išerić.

Najnovije

Danas počinje prodaja ulaznica za 28. SFF

Danas u 10 sati u Glavnom Box Officeu (Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24) počinje prodaja ulaznica za filmove...