IZUMIO TELEFON: Patent Grahama Bella naglavačke je okrenuo svijet

preporučujemo

S ove vremenske distance djeluje smiješno da je Bellov telefon tek kada je izumljen mogao biti povezan s telefonom koji nije udaljen više od nekoliko stotina metara. Također, prva verzija telefona bila je i nepraktična jer se aparat morao stavljati čas pred usta kako bi se govorilo, a čas na uho kako bi se slušao sagovornik.

Historijskog 7. marta 1876. godine je proizveden prvi telefon. Tačnije, tog je dana izumitelj telefona Alexander Graham Bell patentirao svoj uređaj koji je u to vrijeme djelovao kao nešto nadnaravno, vanzemaljsko. Ovaj izumitelj, koji je preminuo na današnji dan prije tačno 99 godina, nije mogao ni zamisliti do koje granice će njegov patent biti unaprijeđen jer danas pomoću mobilnih telefona mnogi ljudi završavaju poslove komuniciraju s drugim ljudima koji su udaljeni nekoliko stotina hiljada kilometara.

Telefon koji je 1876. godine izumio Bell imao je istu napravu za govor i slušanje. Kako su to pokušali objasniti stručnjaci, Bellov telefon, koji se do danas održao u izmijenjenom obliku kao telefonska slušalica, sastoji se od trajnog (permanentnog) potkovastog magneta s polnim nastavcima P. Oko polnih nastavaka namotana je električna zavojnica s mnogo tanke žice, čiji krajevi završavaju na priključnice TT, odakle vode na slušalicu u drugoj stanici.

Kada inducirana električna struja jednog trenutka poteče u određenom smjeru, zbrajaju se oba magnetizma, trajni od magneta i inducirani u zavojnici. U drugom smjeru magnetizam zavojnice slabi magnetizam trajnog magneta. Zbog toga je djelovanje mnogo osjetljivije. Ispred polnih nastavaka nalazi se tanka membrana D od feromagneta.

Isti uređaj nalazi se i na drugoj stanici. Kada se ispred membrane govori, membrana titra, pa se time mijenja jačina magnetskog polja, tj. kroz membranu prolazi čas više čas manje magnetskih silnica. U zavojnici se zbog toga induciraju promjenjive izmjenične struje. Iz ovih razloga nastaju titranja električne struje koja teče u zavojnici, i to na isti način kao što je titranje samog govora. Ovo se prenosi na daljinu i djeluje preko elektromagneta na membranu prijamnog aparata. U slušalici se titranja električne struje pretvaraju nazad u mehanička titranja membrane koja tačno odgovaraju titrajima membrane odašiljača.

S ove vremenske distance djeluje smiješno da je Bellov telefon tek kada je izumljen mogao biti povezan s telefonom koji nije udaljen više od nekoliko stotina metara. Također, prva verzija telefona bila je i nepraktična jer se aparat morao stavljati čas pred usta kako bi se govorilo, a čas na uho kako bi se slušao sagovornik. Danas se Bellova avangarda koristi isključivo kao slušalica iz razloga što se u mobilnim i fiksnim telefonskim uređajima u savremenom trenutku ugrađuje mikrofon za obradu glasa.

Zanimljiv je podatak da Graham Bell, iako je izumio telefon, nikada nije imao priliku razgovarati s majkom i suprugom zato što su obje bile gluhe. On je rođen 3. marta 1847. godine u Edinburghu, u Škotskoj, a pored svoje krucijalne uloge u radu na telekomunikacijskom polju, svijet mu treba biti zahvalan i na otkrićima u zračnom i pomorskom saobraćaju.

Iako mu je kompletna porodica bila posvećena govorništvu, tada mlađahni Graham Bell više se zanimao za akustiku kako bi pronašao način da pomogne majci koja je bila gluha. Godine 1870. s porodicom seli u Kanadu, gdje se podrobnije posvećuje telefoniji. U Kanadi je razvio i interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Ostalo je historija…

Prema dostupnim podacima, preminuo je u svojoj kući u Baddecku, Nova Škotska, 2. augusta 1922. godine. Sahranjen je pored svoje supruge na vrhu planine Beinn Bhreagh iznad jezera Bras d’Or.

Najnovije

BiH protiv Rusije lovi evropsko zlato, osiguran prijenos

Reprezentacija Bosne i Hercegovine danas igra finale Evropskog prvenstva koje se održava u Turskoj. Zlatni ljiljani odmjerit će snage sa...