Jesu li farmaceutski divovi stvorili paniku oko korone kao oko svinjske gripe?

preporučujemo

Kad je, prije neka 22 mjeseca, pandemija virusa SARS-CoV-2 započela svoj dug i jeziv pohod iz Wuhana preko cijelog svijeta, bilo je jako teško znati šta očekivati.

Hoćemo li imati još jednu lažnu uzbunu, prijetnju pandemijom koja bi mogla desetkovati čovječanstvo, kao što smo strahovali oko svinjske i ptičje gripe, SARS-a ili ebole? Ili će se ovaj put najgori strahovi obistiniti?

Istina je na kraju bila negdje između. Najcrnji strahovi se nisu obistinili jer je smrtnost od koronavirusa daleko manja nego od sličnih koronavirusa SARS-a (1) i MERS-a, ebolu i slične ekstremno ubojite viruse da ne spominjemo. Koronavirusi su, podsjetimo, porodica virusa koji po ubojitosti sežu od obične prehlade do MERS-a, čija je stopa smrtnosti oko 34%, piše Raport.

Svinjska gripa, koja je bila proglašena pandemijom 11 godina prije covida-19, zaista je bila slučaj u kojem je svijet reagirao pretjerano i preuveličao opasnost koja prijeti. Usporedbe sa španskom gripom od koje je 1918. umrlo 25-50 miliona ljudi pokazale su se potpuno pretjerane, ali razumljive je zašto su se javljale – i španska gripa pripadala je H1N1 tipu gripe, samo što se radilo o mnogo ubojitijem soju.

Strahovi oko svinjske gripe pokazali se pretjeranima

Iako su se svinjskom gripom, službeno poznatom kao H1N1 tip gripe, 2009. i 2010. zaista zarazile stotine miliona ljudi po cijelom svijetu, golema većina imala je blagi oblik bolesti, a od nje je na kraju umro daleko manji broj ljudi nego od covida-19 desetak godina kasnije.

A iako je prava stopa smrtnosti, takozvani Infection Fatality Rate (IFR), kod covida-19 i dalje tačka prijepora zbog toga što ni približno svi slučajevi, a ni smrti, nisu zabilježeni, procjene iz sistematske meta-analize objavljene u decembru 2020. u European Journal of Epidemiology kreću se između 0.5% i 2.7%, ovisno o zemlji, odnosno između 0.004% za najmlađe i 28.4% za najstarije. Jedinstveni IFR za cijeli svijet praktički je nemoguće odrediti, ali jasno je da je on u slučaju covida-19 daleko veći od gripe – kako one “obične”, tako i od H1N1, čiji IFR stručnjaci procjenjuju na 0.01% do 0.03%.

Pročitajte:  Omikron će u idućim sedmicama zaraziti preko 50% ljudi u Evropi?

Doduše, i u pandemiji svinjske gripe službeni broj zabilježenih smrtnih slučajeva bio je manji od 20 hiljada globalno, iako su dvije naknadne studije WHO-a procijenile pravi broj smrtnih slučajeva izazvanih svinjskom gripom između 148 i 284 hiljade.

Naravno, to se nije moglo znati kad je svinjska gripa otkrivena u martu 2009. u Meksiku. Ta zemlja je već neko vrijeme bila usred “tihe epidemije”, sa stotinama nesmrtonosnih slučajeva prije nego je epidemija službeno otkrivena. Posljedica toga je bila da je Meksiko prijavljivao samo najteže slučajeve koji su pokazivali teže znakove drugačije od onih kod normalne gripe, što je vjerojatno dovelo do iskrivljene početne procjene stope smrtnosti.

A i Index.hr je u junu 2010. objavio članak naslovljen “Dokazano: Paniku oko svinjske gripe stvorila je farmaceutska industrija!”.

Naučnike saradnike WHO-a financirale farmaceutske kompanije

Taj se članak, naime, poziva na dramatični izvještaj British Medical Journala i istraživačko-novinarske neprofitne organizacije Bureau of Investigative Journalism koji je tih dana objavljen, a u kojem se otkriva da su naučnici koji su izradili ključne smjernice WHO-a koje savjetuju vladama da naprave zalihe lijekova u slučaju pandemije gripe, prije toga dobivali honorare od farmaceutskih giganata koji su profitirali od prodaje lijekova za svinjsku gripu.

Oni su otkrili da su dr. Fred Hayden sa Univerziteta u Virginiji, dr. Arnold Monto sa Univerziteta u Michiganu i dr. Karl Nicholson sa Univerziteta u Leicesteru dobivali novac za istraživanja i konzultantske usluge od farmaceutskih kompanija.

To su, konkretno, Roche, koji proizvodi antiviralni lijek za gripu Tamiflu, i GlaxoSmithKline (GSK), koji proizvodi antiviralni lijek za gripu Relenza. Ova su dva lijeka jedina propisana za liječenje svinjske gripe, a vlade diljem svijeta kupile su ih u velikim količinama kad je pandemija svinjske gripe izbila u junu 2009.

Pročitajte:  U KS 709 novozaraženih, jedna osoba preminula

Dr. Hayden je bio autor specifičnih smjernica za antiviralne lijekove u sklopu WHO-ovih smjernica za odgovor na pandemiju objavljenih 2004. U njemu se, među ostalim, navodi da će “zemlje koje razmatraju korištenje antiviralnih lijekova kao dio svog odgovora na pandemiju morati unaprijed napraviti zalihe”.

On je za Guardian 2010. potvrdio da ga je Roche plaćao za predavanja i konzultantski rad u vrijeme kad je pisao ove smjernice – a do 2002. je primao honorare i od GSK-a. Znakovito je i da je 2003. bio jedan od glavnih autora studije koju je sponzorirao Roche čijim rezultatom je tvrtka kasnije promovirala svoj Tamiflu – da ovaj lijek smanjuje hospitalizaciju kod oboljelih od gripe za 60%. Neke su zemlje, poput Velike Britanije, počele gomilati zalihe Tamiflua već 2005. nakon što je virus s peradi prešao na ljude u istočnoj Aziji.

 

Najnovije

SAD mobilizirale 8.500 vojnika zbog krize u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države mobilizirale su 8.500 vojnika za pružanje podrške u slučaju aktiviranja snaga za odgovor NATO-a na neočekivane...