Hoće li izborne promjene pod pritiskom SAD-a morati prihvatiti pregovarači u posljednjoj rundi pregovora? Ko su virtualni predsjednici u HNS-u? Koliko bi bilo pogubno bojkotovati izbore u oktobru? Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja otvoreno za Mrežu govorio je bivši predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić koji se pita kako je neko majoriziran, a u stanju je blokirati federalne institucije.
Kaže da nije optimist da će doći do izmjena Izbornog zakona u ovom kratkom vremenu.
– Ako ste postavili nekakve uvjete i niste spremni milimetra odstupiti od tih svojih zahtjeva, a ti zahtjevi su otprilike dijametralno suprotni, onda je tu teško naći rješenje. Meni je drago da su se uključili međunarodni predstavnici da bi pomogli oko tih izmjena Izbornog zakona. Poglavito mislim tu na američku administraciju. Iz tih razloga možda mi daje nekakve nade da bi se mogla stvar pomaknuti sa mrtve tačke. EU i Brisel jednostavno nemaju tu nikakvo rješenje, odnosno različiti su interesi EU tako da nemaju ni određenu snagu.
Jurišić navodi da hrvatska strana u pregovorima samo govori o presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. godine.
– Tačno je da imamo tu presudu. U to vrijeme je bio predsjedavajući i član Predsjedništva BiH gospodin Čović i nije se baš previše radilo na tome da se provede ta odluka Ustavnog suda. Kad je u pitanju Rusija oni i nemaju toliko interesa. Njima je u interesu da se očuva stanje RS-a, da se RS po mogućnosti otcijepi, odvoji, da ignorira institucije BiH. Tu je stvar ko će imati veći uticaj u BiH, ili Rusija ili zemlje Zapadne Evrope, ali ako mi težimo, bar deklarativno, prema evroatlanskim integracijama, prije svega prema EU, naravno i NATO-u, neki da NATO-u, neki ne, a onda imamo jedan čvrsti savez između SNSD-a i HDZ-a BiH. Ovi neće ni da čuju za NATO, a ovi bi navodno u NATO. Sve je to upitno. Ovdje ima dosta nejasnoća, dosta neiskrenosti u pristupu oko izmjena Izbornog zakona.
Ističe da je HNS imao nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona.
– Ovdje se nametnulo pitanje Doma naroda, a onda je HNS, a prije svega HDZ nametnuo i izbor člana Predsjedništva. Iz tih razloga što je gospodin Čović izgubio zadnje izbore od Željka Komšića, onda je HNS na čelu sa HDZ-om radikalizirao maksimalno tu situaciju. Osim priče za Dom naroda, tu se uvrstila ta priča o legitimnom predstavljanju i u Predsjedništvu. Mislim da bi najregularnije bilo da se Predsjedništvo, mislim da ništa protiv nemaju ni stranke s bošnjačkim predznakom, bira u Parlamentu BiH od izabranih zastupnika u Zastupničkom domu, potvrđenih u Domu naroda, itd. Tu bih ja volio da je gospodin Radman razgovarao sa Lavrovom na tu temu.
Ističe da sudbina BiH neće ovisiti o izmjenama Izbornog zakona.
– Ima li Republike Srpske bez Hrvata? Vidite da ima. Dodik će naravno zadržati 2% Hrvata, mora imati. Vidite da ima Rs-a. Pa i bez Bošnjaka. Kaže neće biti BiH bez Hrvata. Ma biće je. Sele Hrvati, sele Bošnjaci, sele Srbi. Bojim se da je neće biti bez sviju nas ako ovako nastavimo za 50 godina. U povijesti je sto godina ništa. Svi će otići jer se ne rješavaju egzistencijalna pitanja. Jedna nesigurnost vlada. Ne zbog Izbornog zakona. Nijedan Hrvat, niti Bošnjak, iz BiH nije otišao zbog Izbornog zakona.
Na pitanje zbog čega je HDZ-u i HNS-u Izborni zakon iznad svega, odgovara:
– Tu je i sam Čović koji je pri kraju političke karijere i vidi šansu da bi on bio taj koji bi trebao biti izabran u Predsjedništvo, ima se namjeru kandidirati. Po ovom Izbornom zakonu koji je aktuelan nije mu sigurno da će biti član Predsjedništva. Mislim da postoje te frustracije. Siguran sam da bi, kad bi bili neki drugi akteri u razgovorima, dogovorili Izborni zakon. Ovo se sve vodi tako da je za Čovića i prema Čoviću. Unutar hrvatskih političkih stranaka, HNS-a, tamo imate virtualnih nekoliko predsjednika političkih stranaka koji iza sebe nemaju ama baš nikoga. Taj HNS je jednako HDZ, odnosno HDZ jednako Čović.
Jurišić naglašava da je rješenje u otopljavanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH.
– Obzirom da govore o još sankcija, nisam siguran da ne postoji bojazan i kod Čovića da ne bi bio sankcioniran. I kod Izetbegovića. Da li ta ekipa može sada otopliti te odnose i dogovoriti se, ja bih volio da može. Ili to zahtijeva i traži neke nove ljude koji su spremni na kompromise i na dogovore. Birati člana Predsjedništva na direktnim izborima pa da ga potvrdi Dom naroda, na to niko neće pristati. Bojim se da je to postavljeno samo da se ne dogovorimo i da nastavimo dalje pomalo kalkulirati hoćemo li na izbore ili nećemo na izbore. Ne ići na izbore bi bilo pogubno.
Smatra da će izbori biti održani.
– Izaći će se na izbore jer imaju Hrvati nekakva iskustva iz prošlosti, ako nisi u sustavu, gdje si. Na proteklim Općim izborima HDZ nikada više vlasti nije imao kao od 2018. I jako dobro se dogovaraju oko podjele tog kolača sa SDA. Ako ste vi u stanju blokirati formiranje federalne Vlade, ako ste u stanju blokirati izbor ustavnih sudaca, teško je pojasniti nekome da ste majorizirani.
– Posrednici SAD-a ako dođu stvarno sa prijedlogom koji će se morati prihvatiti, ako to ne bude tako onda sigurno nema dogovora u ovom kratkom roku. Pa čak i ako zaprijete sankcijama. Svi se boje sankcija. 97% zastupnika u HNS-u je iz HDZ-a BiH. Moguća je čak i opcija da Čović podnese ostavku na čelo HNS-a pa da dođe neko drugi ko bi eventualno mogao ovo ispregovarati. Ne da će on odstupiti sa mjesta predsjednika HDZ-a, nego kada je u pitanju HNS. Izbora će biti. HDZ može donijeti odluku da ne bude na izborima, ali će se pokajati vrlo brzo – zaključio je Jurišić za Mrežu.