U Federaciji Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih je smanjen za 8.649 ljudi. U januaru je broj zaposlenih smanjen za 4.589, u februaru za 1.733, a u martu za 2.327.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH u septembru prošle godine bio je 550.801, a s 31. martom ove godine zabilježen je broj od 542.803 zaposlena.
Kada je riječ o kantonima, na godišnjem nivou najviše je smanjen broj zaposlenih u Zeničko-dobojskom kantonu, za 996. U Tuzlanskom je broj zaposlenih smanjen za 593, a u Srednjobosanskom za 534.
Pad zaposlenosti i u RS i Brčko distriktu
I entitet Republika Srpska bilježi blagi pad zaposlenosti, pa je tako u septembru 2024. godine broj nezaposlenih u ovom entitetu bio 8.585, i pad se nastavio i u prvom kvartalu ove godine, tako da je broj nezasposlenih u RS 31. marta ove godine 8.530.
Zanimljivo je da podaci o zaposlenosti u Brčko distriktu govore da je broj zaposlenih porastao u odnosu na prva dva mjeseca ove godine, ali i u odnosu na septembar 2024. godine, te da je on sa 875 porastao u septembru prošle godine porastao naa 904, dok je u februaru ove godine broj zapolsenih bio 895. Dakle, bilježi se pad zaposlenosti, ali mnogo manji nego u Federaciji BiH.
Radnka sve manje, razloga sve više: Ekonomija pod stresom
Šta nam ovi podaci govore i koji su razlozi za ovakav pad zaposlenosti u Federaciji pitali smo ekonomske analitičare.
Stručnjaci smatraju da je više razloga za ovakav rezultat, a da je jedan od ključnih povećanje minimalnih plaća u FBiH, bez smanjenja stope doprinosa za poslodavce, ali i sveukupna geopolitička situacija u svijetu, te recesija u Njemačkoj.
Hoće li biti bolje ili gore ne znaju ni stručnjaci, jer se u sve navedne probleme sad “umješao” i trgovinski rat koji je izazvao američki predsjednik uvođenjem carina, a potom i odgovor nekih zemalja, posebno Kine na američke carine.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da je razloga sigurno više jer iz ovog broja ne možemo saznati gdje su svi oni radili, koliko dugo, u kakvom radnom odnosu (ugovor o radu istekao ili raskinu), itd.
– Međutim, ipak je nemoguće ne pretpostaviti da se barem jedan značajan dio ovih izgubljenih radnih mjesta odnosi na one radnike čiji poslodavci su bilo pogođeni ili povećanjem troškova po odnosu povećanja minimalne plaće bez smanjenja doprinosa ili padom prometa zbog zabrane rada nedjeljom ili kombinacijom ove dvije mjere – kazao je Gavran.
Tvrdi da, iako stanje u privredi svakako nije povoljno i otpuštanja uvijek ima, jednostavno nije bilo usporedivo drastičnih promjena uvjeta poslovanja u ovom periodu kao ove dvije i jedino je logično tražiti uzorke u njima “makar i ne mogu objasniti gubitak svih radnih mjesta”.
Pad zaposlenosti: Ko je stisnuo “escape”?
Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i ekonomski stručnjak za Faktor ističe da su brojni razlozi za ovakav rezultat.
– Međutim, ono što je potrebno naglasiti da je evidentno, shodno podacima Porezne uprave FBiH, da je u prvom kvartalu ove godine došl odo pada zaposlenosti i takav pad je nezabilježen u skorijim godinama kada govorimo o Federaciji BiH. Dakle, prvi kavrtal da ima takav pad zaposlenosti. Obično se takav pad desi u januaru i taj pad se stabilizira, pa se onda rast zaposlenih nastavi u februaru ili martu. Vidjet ćemo kakvi će podaci biti za april, odnosno za početak drugog kvartala ove godine – ističe Čavalić.
Objašnjava da, kada je riječ o samim uzrocima, oni mogu biti interni, odnosno da se odnose na odluku Vlade FBiH od 31.12. 2024. godine o minimalnoj plaći.
– Sama odluka nije problematična, ali je problem što se nije radilo prethodno fiskalno rasterećenje privrede na način da se spusti zbirna stopa doprinosa ispod 30 posto, kako se najavljivalo.
Također, neke druge odluke Vlade iz domena ekonomske politike, vjerovanto su uzrokovale podrhtavanje na tržištu rada što se reflektuje na broj zaposlenih, odnosno povećan broj lica koji su izgubili posao. Ne smijemo zanemariti ni eksterne faktore, poput usporavanja njemačke ekonomije, dakle recesija u Njemačkoj, evo sad vidimo i trgovinske ratove, geopolitičke prilike, sve to kreria jednu oluju negativnih faktora koji utiču na tržište rada i posljedično na ekonomiju FBiH, odnosno čitave BiH – zaključio je Čavalić.