Kako je govorio Biden: NATO će reagovati ako Beograd pokuša narušiti Dejton

Preporučujemo

Bh. novinarka Envera Selimović razgovarala je 1999. godine sa tadašnjim senatorom SAD-a Josephom Bidenom. U duhu tog vremena, Biden je u 30 minuta objasnio američku politiku prema BiH, njegovu privrženost problemima na Balkanu te mogućnostima za budućnost.

Iako je intervju star 20 godina, jedna stvar se nije promijenila. Naime, Biden se osvrnuo i na djelovanje Milorada Dodika koji je tada prvi put bio premijer Republike Srpske, optuživši ga da ne radi dovoljno da povratku Bošnjaka i Hrvata u taj bh. entitet.

- -

Hvalio je Dejtonski sporazum, ali je objasnio da se njega moraju držati sve strane, uključujući i Aliju Izetbegovića za kojeg je smatrao da mora biti “odlučniji”, dok je za Harisa Silajdžića rekao da ne može biti objektivan jer su prijatelji.

Podcrtao je i naglasio da srpska strana u BiH nema alternativu u odnosu na budućnost u BiH, jer im (u to vrijeme) Beograd nije bio od pomoći.

“Jedini način da oni uspio u svojim nakanama jeste da Beograd stanje uz njih. Ali Beograd ne može ništa. Ako Beograd i budući lideri to pokušaju promijeniti, reagovat će NATO”, kazao je tadašnji senator Biden.

Da je Biden bio čovjek koji je izuzetno upućen u svjetska zbivanja i zbivanja na Balkanu, govori dio intervjua u kojem izražava uvjerenje kako će Slobodan Milošević “izgubiti vlast na proljeće”. Podsjetimo, Milošević zaista jeste izgubio vlast sljedeće godine, ali ne na proljeće nego nekoliko mjeseci kasnije.

- -

Svakako je jasno da nije bio dobar poznavatelj manjka novca te vizije lokalnih vlasti u BiH jer je bio uvjeren da će Sarajevo 2010. godine organizovati nove Olimpijske igre.

Biden je tada bio optimista, poredeći pomirenje naroda u BiH pomirenjem Njemačke i Francuske nakon Drugog svjetskog rata.

Kada je u pitanju Dejtonski sporazum, on je kazao da je on “minimalno dobro” jer je omogućio prestanak stradanja nedužnih.

“Prvo morate puzati da biste hodali. Bombardovanje je uvjerilo Srbe i Hrvate da im budućnost nije u Beograd ili Zagrebu, nego u Bosni i Hercegovini”, kazao je tada Biden.

Podsjetio je na teškoće na koje je nailazio tokom 1993. godine kada je uvjeravao predsjednika Billa Clintona da zatraži ukidanje embarga na oružje Bosni i Hercegovini i da izvede zračnu vojnu akciju protiv Vojske Republike Srpske.

Biden objašnjava da teškoće nije pravio Clinton koji se složio s njim, neko kompletan američki politički establišment, uključujući i nevoljnu Evropu.

“U Evropi ima mnogo dobrih političara, ali nisu stekli sazrijevanje koje bi omogućilo rješavanje velikih problema bez pomoći Amerike i zato je Amerika evropska sila. Da smo se u potpunosti odmakli od Bosne i Hercegovine i rekli da je to evropska stvar, taj problem ne bi bio riješen”, kazao je Biden.

U odbrani pozicije Amerike kao jedine svjetske sile, Biden je stava kako je SAD, barem tada, djelovala mimo svojih klasičnih političkih interesa.

“Izazivam svakoga da navede jednu zemlju koja će svoje vojnike staviti u opasnost a da pri tome nema teritorijalnu, ekonomsku ili političku dobit. Šta smo to mi dobili djelovanjem na Balkanu? Zato su naše potencijalne greške bazirane na dobrim namjerama, a ne na pohlepi ili želji da dominiramo”, rekao je Biden.

Kako je kazao, strast prema pravdi je naslijedio od roditelja, i ono što je ključna karakteristika njegovog političkog djelovanja je činjenica da mrzi zloupotrebu moći.

“Nacionalizam koji se pretvara u genocid – to je najveća moguća zloupotreba moći. Zlo koje čovjek može učiniti drugom čovjeku je endemska karakteristika ljudske vrste i ono ne smije biti tolerisano. Takvo zlo može pustiti korjenje samo ako dobri ljudi šute. I ono što je Milošević počeo 1989. godine je bio jasan znak ponavljanja šablona mržnje”, rekao je Biden.

Najnovije

Prva primjena Inzkovog zakona: Vojin Pavlović optužen pred Sudom BiH za negiranje genocida

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podigao je optužnicu protiv Vojina Pavlovića (rođ. 1976. godine u Bratuncu) za krivično djelo izazivanje...