Kako je Nizozemska izbjegla scenarij koji je zadesio Njemačku i Belgiju

preporučujemo

Iako se i Nizozemska našla na udaru obilnih kiša koje su poplavile Njemačku i Belgiju, zahvaljujući posebnoj organizaciji i sistemskom pristupu opasnosti od poplava uspjeli su izbjeći scenarij kakav je zadesio susjedne zemlje. Nisu prošli u potpunosti bez poplava, ali niti jedna osoba nije preminula.

U Nizozemskoj, koja se nalazi odmah preko granice poplavom opustošenih područjima Njemačke i Belgije, slika je potpuno drugačija. Iako je i Nizozemska iskusila ekstremne kiše, ne baš tako jake kao one u Njemačkoj i Belgiji, njeni gradovi nisu u potpunosti potopljeni.

Zvaničnici su bili bolje pripremljeni i mogli su brzo komunicirati s ljudima, rekao je profesor Jeroen Aerts, šef odjela za rizik od vode i klime na Univerzitetu Vrije u Amsterdamu, prenosi CNN.

“Bolje smo vidjeli ‘dolazak talasa’ i kuda on ide”, rekao je Aerts za CNN.

Nizozemska ima dugu historiju “upravljanja vodama” i njihov uspjeh prilikom suočavanja s ovom katastrofom može svijetu ponuditi nacrt postupanja s poplavama, posebno jer se očekuje da će klimatske promjene učiniti ekstremne kiše češćim.

Zemlja se bori sa morem i nabujalim rijekama gotovo cijeli milenij. Tri velike evropske rijeke – Rajna, Maza i Scheldt – imaju svoje delte u Nizozemskoj, a sa većim dijelom kopna ispod nivoa mora, vlada kaže da je 60 posto zemlje u opasnosti od poplave.

Veliki dio zemlje u osnovi tone. Međutim, njihova infrastruktura za upravljanje vodama je među najboljima na svijetu, a uključuje ogromne zidove s pomičnim krakovima veličine dva nogometna igrališta, obalne dine ojačane s oko 12 miliona kubnih metara pijeska godišnje.Također, tu su i jednostavne stvari, poput nasipa i davanja dodatnog prostora rijekama spuštanjem korita i širenje obala.

Njihova snaga leži uglavnom u organizaciji. Infrastrukturom zemlje upravlja ogranak vlade posvećen isključivo vodi, Generalni direktorat za javne radove i upravljanje vodama, koji brine o oko 1.500 kilometara izgrađenih brana.

Vodenim problemima u zemlji upravlja i mreža lokalno izabranih tijela čija je jedina funkcija briga za sve vode, od poplava do otpadnih voda, rekao je Aerts.

Prvi od ovih lokalnih “vodnih odbora” uspostavljen je u gradu Leiden 1255. godine – tako je zemlja prije vremena shvatila da joj treba robusno upravljanje vodama.

“Ovo je jedinstvena situacija koju imamo”, rekao je Aerts dodavši: “Osim nacionalne vlade, provincija i gradova, imate i četvrti sloj, vodene odbore, koji su u potpunosti usmjereni na upravljanje vodama.”

Odbori imaju mogućnost samostalnog ubiranja poreza, tako da ne podliježu usponima i padovima nacionalne blagajne.

“Voda je uključena u sektor turizma, uključena je u industriju, u građevinski sektor, a vidite kako su u različitim zemljama vladine politike zaista sektorske”, pojasnio je Aerts.

U Nizozemskoj je vodene odbore nazvao “ljepilom” koje drži sve zajedno i može se pobrinuti, na primjer, da prijedlog za izgradnju poplavne ravnice ima sve relevantne strane u komunikaciji.

Web stranica agencije za upravljanje vodama jednostavno i jasno rezimira ono što se oni trude učiniti.

“Kiša više pada, more se diže, a rijeke trebaju nositi sve više vode”, navodi se u tekstu te zaključuju: “Zaštita od vode postoji i ostaje egzistencijalna.”

Najnovije

Dunović poručio Čavari: Znate kako je biti marioneta, Dragan je glavni lutkar u pozorištu apsurda zvanom HDZ

Predsjednik Federacije BiH (FBiH), Marinko Čavara,  je u intervjuu za "Nezavisne novine" Milana Dunovića i Željka Komšića nazvao "lutkama...