“U Evropskom zelenom dogovoru, koji podrazumijeva potpunu dekarbonizaciju prostora cijele Evrope do 2050. godine, vidimo ogromnu šansu za spas i razvoj naše herojske Breze. Mi u Brezi želimo nastaviti proizvoditi energiju, ali putem obnovljivih izvora, prije svega, vjetra i solara. Naše površinske kopove koji su nastali rudarskim iskopavanjima želimo rekultivirati i taj prostor iskoristiti za pozicioniranje vjetroelektrana i solarnih panela. Želimo sami proizvoditi čistu i jeftiniju struju i toplotu, želimo tim procesima upravljati kao lokalna zajednica. Ali, sami ne možemo”, poručuje Jusić.
Mirza Kušljugić, univerzitetski profesor i ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema, dugogodišnji član SDP-a, gostovao je 26. marta 2021. godine u Face to face emisiji na Face TV. Kušljugić je u emisiji, između ostalog, govorio i o katastrofi koja prijeti kako Bosni i Hercegovini, tako i cijelom čovječanstvu, o klimatskim promjenama, nasušnoj potrebi ulaska naše domovine u procese energetske tranzicije, kao i našoj osviještenosti po ovim pitanjima. “Kao što bi rekao jedan moj prijatelj: ‘Svi drumom, a mi lutamo šumom.’ Ovo je zadnji trenutak, ovo je zadnji trenutak, a u ovoj vašoj emisiji je bilo i ljudi koji su stručnjaci za vremenske prognoze, ovo je zadnji trenutak da izbjegnemo scenarij perfektne oluje koja se koristi kada više ne možete upravljati procesom, kada nemate više štrajk 2.000 rudara, nego počinje domino-efekat, i ne samo na rudnicima, i kada imate, ono što ja volim reći, kada imate scenarij ‘Aluminijuma’ puta pet, ili puta deset, i to u sljedećih 10 godina. Da li imamo priliku, da li imamo mogućnost, da li imamo šansu? Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država, u regionu možda i jedina, koja ima dovoljne potencijale vjetra, sunca, biomase i hidropotencijale da napravi energetsku tranziciju. Jedina u regionu. Potrebna je volja, potrebna je odluka, potrebno je da uzmemo stvari u svoje ruke, a ne da nam to rade strani eksperti i konsultanti koji su nam radili sve dosadašnje tranzicije. Potrebno je jednostavno otvoreno razgovarati s ljudima. Mislim da nikakvih problema ne bi bilo da je neko prije pet godina razgovarao s rudarima i rekao: ‘Ljudi, ovo je situacija.’ Jer, u Evropi se ne primjenjuje scenarij zatvaranja rudnika u Engleskoj. U Evropi postoji paralelan program koji se nudi nama, koji se zove pravična tranzicija i koju u nekom periodu od deset ili dvadeset godina treba da pomogne tim regionima, ne samo tim ljudima, da se prestruktuiraju”, objasnio je Kušljugić, te dodaje da su promjene dramatične.
“Ako ne krenemo na vrijeme da ulazimo u organizovane promjene, nećemo krenuti u najosjetljiviju stvar, a to je socijalni program, zaštita najsiromašnijih… I znate ko je prvi shvatio to i ko pokazuje da ljudi ovo znaju? Zovite u emisiju načelnike gradova koji zavise od uglja. Pozovite u emisiju načelnike Breze, načelnike Banovića, ove novoizabrane, oni su se i pismeno oglasili da traže pomoć (…) od međunarodne zajednice, naših organa, da krenu u te procese jer im je jasno koliki je rizik da vjeruju onima koji im obećavaju da će sutra Bosna i Hercegovina svoju budućnost zasnivati na tome što će izvoziti električnu energiju iz termoelektrana koje je proizvode na uglju. I to u Evropsku uniju”, potcrtao je profesor Kušljugić.
UPOZORENJA OZBILJNO SHVATITI
Magazin Stav nije čekao da načelnici Banovića i Breze budu pozvani u emisiju da govore o ovoj temi. Kontaktirali smo Begu Gutića, načelnika Općine Banovići, koji kaže da pojašnjenja i upozorenja profesora Kušljugića uopće nisu senzacionalistička. “Ali ne bih kazao ni da je riječ o zadnjem vozu u koji se mi moramo uključiti, niti zadnji vagon zadnjeg voza, to nije tako. Ovo je reakcija u pravo vrijeme i mislim da moramo ozbiljno shvatiti poruke koje nam dolaze iz Evropske energetske zajednice. Te se poruke već duže vrijeme plasiraju prema nama, zemljama Zapadnog Balkana. Proizvod tih poruka, pa rekao bih i upozorenja koje Evropska unija šalje putem svoje Energetske zajednice jeste sporazum koji je potpisan u novembru prošle godine, tzv. Sofijska deklaracija, kojoj je pristupila i Bosna i Hercegovina. Ono što smo se obavezali jeste da do 2050. godine izvršimo dekarbonizaciju energetskog sektora, i to ne samo energetskog sektora već generalno dekarbonizaciju CO2. Bio sam možda i prvi od načelnika koji je reagirao na tu deklaraciju. Uputio sam pismo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u kojem sam izrazio spremnost za saradnju i naglasio da želimo postati dio zelene agende koja podrazumijeva do 2050. godine kompletnu dekarbonizaciju, a koja dalje podrazumijeva proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i druge mjere. Općina Banovići rudarska je općina koja faktički živi od eksploatacije uglja. Ovdje je sad glavno pitanje prelaska s kotlova koji se griju na ugalj na kotlove koji se griju na biomasu i na neke druge izvore energije. Ovo sve podrazumijeva i projekte energijske efikasnosti utopljavanja, a to podrazumijeva i proizvodnju tzv. građanske energije”, napominje Gutić.
Republika srpska već je donijela zakon o građanskoj energiji. Građani sami investiraju u izgradnju solarnih panela na svojim kućama i objektima u njihovom privatnom vlasništvu, a onda energiju koju proizvode ovi paneli koriste za ličnu upotrebu, a isto tako višak energije šalju u elektroenergetski sistem. Na kraju godine vrši se sravnavanje računa i isplaćuje se iznos u zavisnosti ko je kome ostao dužan, da li građanin državi ili država građaninu. “Mislim da je ovaj zakon već u pripremnoj fazi u Parlamentu i Vladi Federacije BiH. To je ta proizvodnja energije iz obnovljivih izvora o kojoj je profesor Kušljugić govorio, solarni izvori, vjetar i hidroelektrane. U Sofijskoj deklaraciji hidroenergija također je prepoznata kao energija iz obnovljivih resursa. Čak se u budžetu koji je predviđen za zemlje Zapadnog Balkana nalazi devet milijardi eura. Taj novac pripremljen je za ovakve projekte, pa se pominju neki projekti izgradnje velikih hidrocentrala u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Mi kao općina koja je rudarska i svoj privredni razvoj zasniva na Rudniku ‘Banovići’, koji upošljava gotovo polovicu zaposlenih na području općine Banovići, vidimo priliku da kroz ove projekte unaprijedimo svoj sadašnje stanje”, kaže Gutić, te pripominje da su rokovi koji su postavljeni u Sofiji preambiciozni, te da do 2050. godine zemlje Zapadnog Balkana neće moći izvršiti dekarbonizaciju.
RUDARSKI SEKTOR PODNIJET ĆE NAJVEĆI TERET
“Ti će se rokovi i dalje pomjerati i oni su sigurno postavljeni preambiciozno, pogotovo imajući u vidu složenost aktivnosti. Najveće opterećenje će podnijeti rudarski sektor. U Federaciji BiH, čini mi se, zaposleno je oko devet-deset hiljada rudara. Ono što mene kao načelnika zanima je svako radno mjesto i ne smijemo sebi dozvoliti da, eventualno, dođe do smanjenja broja zaposlenih u rudarskom sektoru. Na drugoj strani, mi nemamo neku alternativu za te ljude. Ovo je i političko pitanje, pogotovo ovdje u Banovićima. Već 14 godina gradi se termoelektrana u Banovićima. Ona je još misaona imenica, a potrošilo se 10 miliona maraka na taj virtuelni projekat. Ovdje se ponovo pokušava plasirati ta mantra kako mi ne želimo nastaviti kapitalne projekte od kojih zavisi budućnost Banovića. Mislim da, kada je u pitanju ovaj sporazum, moramo jasno razdvojiti nadležnosti države i nadležnosti općina. S tim procesom dekarbonizacije mi nemamo ništa. Ova politika je u nadležnosti države. Mi kao lokalna zajednica smo zainteresirani da pokušamo dekarbonizirati ovaj drugi dio koji se odnosi na promjenu načina zagrijavanja sistema daljinskog grijanja. Tu ćemo pokušati preći s grijanja na ugalj na neke druge alternative koje su prihvatljive za Evropsku uniju kada je riječ o emisiji CO2. Zatim, ukoliko dođe do usvajanja zakona u Parlamentu Federacije, pokušat ćemo ohrabriti ljude da krenu u proizvodnju građanske energije instaliranjem solarnih panela na svoje kuće i da tako proizvode svoju energiju. Imamo i projekte energijske efikasnosti, tzv. utopljavanje. Svugdje u svijetu se to radi na bazi sufinansiranja, da država, kantoni i općine trebaju osigurati određene budžete i na bazi sufinansiranja ljudima omogućiti da utople svoje prostore u kojima žive, čime će se smanjiti emisija CO2”, objašnjava Gutić.
On kaže da se Evropa već polahko rješava uglja jer se ne može dobiti kredit ni od jedne evropske banke ako se finansiraju projekti koji se bave proizvodnjom termoenergije na bazi uglja, ili proizvodnjom uglja. “Ni ovaj projekt termobloka 7 u TE Tuzla nije se mogao finansirati evropskim parama, jer nijedna ozbiljnija evropska, niti ozbiljnija međunarodna finansijska institucija nije željela ući u ovaj projekt. To je novac koji je došao iz Kine. Ja jesam za blok 7, ali on je od samog početka pogrešno postavljen i mislim da rudari ne mogu biti nosioci jednog takvog projekta. To je energetski, a ne rudarski projekt i tu je došlo do svojevrsne zamjene teza, pa su onda rudari počeli graditi termoelektranu u Banovićima. To je nadležnost države i to treba da radi Vlada Federacije. Općina nema taj kapacitet, a ni Rudnik ‘Banovići’ ne može to uraditi. Njegova osnovna djelatnost nije energetika već kopanje uglja”, kategoričan je Gutić.
Za Stav je govorio i Vedad Jusić, načelnik Općine Breza, koji napominje da Rudnik mrkog uglja u Brezi duže od 100 godina hrani stanovnike te lokalne zajednice, te da su više od 40 posto radno aktivnog stanovništva i danas uposlenici RMU “Breza”. “Rudari iz Breze su u toku Agresije na Bosnu i Hercegovinu neumorno kopali najkvalitetniju rudu uglja i s kolegama iz drugih rudarskih sredina sačuvali energetski sistem naše domovine. Rudari Breze dali su veliki doprinos u iskopavanju sarajevskog ratnog ‘Tunela spasa’. Mnogi su to, nažalost, zaboravili. I onda, kada jednog dana ne bude Rudnika, mi ćemo se s ponosom sjećati heroja koji su čestitim i teškim radom dali ogroman doprinos Brezi, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.”
RUDARI NE SMIJU ZAVRŠITI NA ULICI
Jusić je podsjetio da se 114 godina od početka rada Rudnika u Brezi ova općina nalazi pred jednim od najvećih izazova koje je imala u posljednjih 100 godina. “Hvala dragom Bogu pa su rudari i stanovnici Breze svjesni procesa koji nam neminovno slijede. Svakodnevno razgovaramo i tražimo najbolja rješenja. Želimo biti pioniri energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini. Želimo čistu i zdravu okolinu za našu djecu i buduće generacije. Želimo zelenu budućnost. I nismo se zaustavili na željama. Od dolaska na poziciju načelnika Breze aktivno i kontinuirano radim na kreiranju uvjeta za početak tranzicije, tražimo pomoć i podršku domaćih i međunarodnih institucija. Počeli smo procese na izradi novog prostornog i urbanističkog plana naše općine s ciljem da definiramo prostor za budući razvoj ekološki čiste i sigurne industrije. U Evropskom zelenom dogovoru, koji podrazumijeva potpunu dekarbonizaciju prostora cijele Evrope do 2050. godine, vidimo ogromnu šansu za spas i razvoj naše herojske Breze. Mi u Brezi želimo nastaviti proizvoditi energiju, ali putem obnovljivih izvora, prije svega, vjetra i solara. Naše površinske kopove koji su nastali rudarskim iskopavanjima želimo rekultivirati i taj prostor iskoristiti za pozicioniranje vjetroelektrana i solarnih panela. Želimo sami proizvoditi čistu i jeftiniju struju i toplotu, želimo tim procesima upravljati kao lokalna zajednica. Ali sami ne možemo. Potrebna nam je podrška domaćih institucija i politika, podrška evropskih i međunarodnih institucija i fondova, podrška svih dobronamjernih ljudi koji će prepoznati naše želje, trud i rad na ovim procesima. U narednim danima pristupit ćemo i izradi plana tranzicije prema čistoj energiji. Obuhvatit ćemo projekte poput rekonstrukcije sistema javne rasvjete, Pametni grad Breza, minielektrana na biomasu, u procesu smo ispitivanja mogućnosti proizvodnje geotermalne energije u okviru projekta Geotermalna energija Sedra, utopljavanje zgrada i objekata u cilju uštede energije, usklađivanje odluka i strateških dokumenata, digitalizacija procesa, edukacija stanovništva i aktivno učešće u inicijativi Regioni uglja u tranziciji za Zapadni Balkan”, navodi Vedad Jusić.
Jusić tvrdi da će kao načelnik biti na raspolaganju svakoj domaćoj i međunarodnoj instituciji koja pokaže želju da im pomogne u navedenim procesima, te da će biti na raspolaganju svim investitorima zainteresiranim da ulažu u Brezu i obnovljive izvore energije, projekte uštede i proizvodnje energije, izgradnju proizvodnih pogona koji će biti ekološki prihvatljivi i neće proizvoditi štetne emisije. Međutim, naglašava da kao načelnik neće dopustiti da rudari RMU u Brezi ostanu bez egzistencije i radnog mjesta dok im se ne osigura alternativa i adekvatna naknada.
“Naravno, aktuelni procesi u JP ‘Eletroprivreda BiH’, u čijem je sastavu i sedam bosanskohercegovačkih rudnika, obavezuju nas na mnogo intenzivniji, svjesniji i odgovorniji rad u cilju energetske tranzicije za razliku od drugih sredina u kojima se budžeti i egzistencija osiguravaju kroz nešto drugačiji privredni sistem u odnosu na rudarske sredine i gradove. Kada imate milijardu KM budžetskih sredstava na raspolaganju, onda imate vremena i da se svakodnevno fotografirate, pišete statuse na Facebooku, smišljate kreativne provokacije i spinove, ali kada imate jedva pet miliona i Rudnik na izdisaju, u kojem radi oko 1.200 stanovnika Breze, onda znate šta je Evropski zeleni dogovor, Zeleni program za Zapadni Balkan, Agenda 2030, o tome učite i time se zanimate. Smatram da je potrebno mnogo više govoriti o ovim i sličnim temama u našem javnom i društvenom prostoru, a manju pažnju usmjeravati prema statusima na Facebooku pojedinih persona iz političkog i javnog života u kojima pored opće nepismenosti vrlo često možemo prepoznati i obrise fašizma, mržnje i ličnih frustracija”, konstatirao je Jusić.