U vrijeme kada je bilo dosta zainteresiranih za privatizaciju kompanije “Sarajevo osiguranje” bilo je neprikosnoveni lider na tržištu osiguranja u BiH, bilo je najveće osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini. Primjera radi, te 2005. godine, kada je proveden tender za prodaju, “Sarajevo osiguranje” imalo je 1,4 miliona maraka profita i neupitnu poziciju broja 1.
Privatizacija “Sarajevo osiguranja” d. d. Sarajevo priča je stara koliko i sam proces privatizacije u Bosni i Hercegovini. U onom prvom valu pretvorbe društvenog kapitala u privatni radnici su dobili dio dionica ove kompanije, zatim su došli na red privatizacijski investicioni fondovi koji su stekli udjele u ovoj kompaniji, a Vlada Federacije zadržala u svom vlasništvu 45 posto dionica. S obzirom na to da Vlada ima značajan procent vlasništva, a da je riječ o prilično dobroj i vrijednoj kompaniji, računa se svakako i na dobru zaradu. Međutim, prodaja udjela Vlade FBiH u “Sarajevo osiguranju” nikad nije bila lahak posao. Posebno zato što je ogroman otpor unutar kompanije prema privatizaciji.
Ozbiljni pokušaji privatizacije “Sarajevo osiguranja” sežu u sada već daleku 2005. godinu. To je zapravo bilo i najbolje vrijeme za privatizaciju ove kompanije. Tada su ponude za kupovinu državnog udjela dostavljali, između ostalih, “Croatia osiguranje”, “Triglav”, ASA grupacija, ali tender za prodaju je poništen. I narednih nekoliko tendera je palo. Uglavnom zbog “proceduralnih grešaka”. Privatizacija je stavljena u stanje mirovanja. “Sarajevo osiguranje” je narednih godina bilo redovan gost u dokumentu “plan privatizacije” Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, ali nikad nije donesena ona ključna odluka da se krene u proces privatizacije. Sve do 2016. godine. Tada je Vlada Federacije BiH donijela odluku o prodaji udjela u “Sarajevo osiguranju” putem Sarajevske berze. Investitorima je bio ponuđen 2,1 milion dionica po cijeni od minimalno 12,99 KM po dionici. Budžet Federacije, da je prodaja uspjela, bio bi puniji za više od 27 miliona maraka. Međutim, nije bilo zainteresiranih za prodaju. Drugi pokušaj prodaje naredne godine izazvao je turbulencije u Vladi jer je SBB bio protiv privatizacije.
U normalnim okolnostima, kada je rast stabilan i izvjestan, vrijeme nije toliko bitan faktor, za očekivati je da će cijena dionica rasti uporedo s rastom kompanije. U slučaju “Sarajevo osiguranja” to i nije tako. U vrijeme kada je bilo dosta zainteresiranih za privatizaciju kompanije, “Sarajevo osiguranje” bilo je neprikosnoveni lider na tržištu osiguranja u BiH, bilo je najveće osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini. Primjera radi, te 2005. godine, kada je proveden tender za prodaju, “Sarajevo osiguranje” imalo je 1,4 miliona maraka profita i neupitnu poziciju broja 1.
Od tada do danas štošta se promijenilo. Konkurencija je iz godine u godinu bivala sve jača, a “Sarajevo osiguranje” bivalo sve slabije i sve nemoćnije da zadrži poziciju lidera na tržištu. Očekivano, poziciju lidera na tržištu preuzela su neka druga osiguravajuća društva. “Sarajevo osiguranju” trebalo je 10 godina da istopi dobit. S 1,4 miliona maraka dobiti u 2005. godini palo je na 93.279 maraka 2016. godine. Srećom, trend pada zaustavljen je pa je “Sarajevo osiguranje” od 2016. do danas na stazama oporavka i jačanja. Iz godine u godinu dobit ove kompanije raste. Na kraju prošle godine dobit je iznosila 601.137 maraka, a 2018. godine 502.378 maraka. Na polovini ove godine Sarajevo je ostvarilo dvije trećine prošlogodišnje dobiti. Profit ove kompanije tokom prvih šest mjeseci 2020. iznosio je 473.166 maraka. Bez obzira na to što više nije lider na tržištu, “Sarajevo osiguranje” jedna je od triju vodećih osiguravajućih kuća u Bosni i Hercegovini. Očito je obnovljen i interes investitora za ovu kompaniju. Već godinu dana dešavaju se velike promjene u vlasničkoj strukturi “Sarajevo osiguranja”. Vlasnici dionica, manjinskih udjela, prodaju svoje dionice i uglavnom svi istom kupcu koji dionice kupuje preko skrbničkog računa u Raiffeisen banci kako bi sakrio svoj identitet.
U proteklih godinu dana, od početka augusta 2019. do polovine augusta ove godine, na Sarajevskoj berzi zabilježeno je 10 transakcija većih od milion maraka. Investitor koji se krije iza skrbničkog računa kod Raiffeisen banke stekao je za godinu dana 22 posto dionica “Sarajevo osiguranja”. Tokom tih deset transakcija na berzi prometovano je 1,3 miliona maraka, što nikako ne znači da je sve te dionice kupio investitor koji koristi Raiffeisen skrbnički račun. Taj je investitor u navedenom periodu stekao oko milion dionica “Sarajevo osiguranja”. Tokom tih deset transakcija ostvaren je promet dionicama “Sarajevo osiguranja” u iznosu od 16,8 miliona maraka. Cijena dionica kretala se od 2,5 maraka po dionici do 15 maraka.
Ukoliko bi Vlada Federacije odlučila prodati svojih više od dva miliona dionica na berzi, uzimajući u obzir da je prosječna cijena oko 13,5 maraka, Vlada bi zaradila oko 27 miliona maraka. Ukoliko se uzme u obzir da smo u periodu krize i da će pritisak na budžet biti sve izraženiji, 27 miliona maraka može biti značajno za budžet FBiH.
No, 2020. godina jedna je od onih rijetkih u kojima se “Sarajevo osiguranje” nije našlo u planu privatizacije za ovu godinu, pa je malo vjerovatno da će Vlada ponovo krenuti, bar ove godine, u proces privatizacije ovog osiguravajućeg društva.
Ipak, mogla bi se desiti paradoksalna situacija, nešto što do sada, a tokom procesa privatizacije svega smo se nagledali, nismo vidjeli – da privatna kompanija ponudi Vladi da otkupi njene dionice. Naime, investitor koji koristi skrbnički račun Raiffeisen banke trenutno u svom vlasništvu ima 22 posto dionica. Prema važećim pravilima u Federaciji BiH, kada kompanija, investitor, kupi 25 posto dionica firme, ima obavezu da pošalje ponudu ostalim dioničarima za preuzimanje i njihovih udjela. To zapravo znači da Vlada i ne treba donositi odluku o privatizaciji “Sarajevo osiguranja”, dovoljno je samo da prihvati ponudu investitora. Čak bi u tom slučaju bolje prošla nego 2016. godine, kada je ponudila dionice na berzi jer je prosječna cijena dionica sada znatno viša nego ranije.
Već godinu dana mediji pokušavaju da otkriju ko je “misteriozni investitor” koji je naumio preuzeti kontrolu nad “Sarajevo osiguranjem”. Jedna od kompanija koja se dovodila u vezu s kupovinom dionica “Sarajevo osiguranja” jeste “BLBH Invest” sa sjedištem u Beču, koja je od ranije poznata po ulaganjima u BiH putem berze. Ova kompanija nedavno je kupila bosanskohercegovačku građevinsku kompaniju ŽGP. No to nikada nije potvrđeno.
Prema informacijama kojima Stav raspolaže iz “Sarajevo osiguranja”, u ovoj se kompaniji intenzivno pripremaju za dolazak novog većinskog vlasnika. Očekuju AS grupaciju, tešanjsku kompaniju u vlasništvu porodice Hrvić. Riječ je o vjerovatno najmoćnijoj poslovnoj grupaciji u BiH u čijem su okrilju proizvođači vode, pekarskih proizvoda, odjeće, kahve i brojnih drugih proizvoda. Ova je kompanija jedna od rijetkih koja ima finansijsku sposobnost da u vrijeme krize preuzima ovako velike kompanije kao što je “Sarajevo osiguranje”. S obzirom na to da nikome nije u interesu zvanično otkrivanje identiteta “misterioznog investitora”, ni mi nismo u mogućnosti potvrditi ovu informaciju.