Izraze koji su se našli u svakodnevnom izgovoru Bosanaca i Hercegovaca teško da možemo objasniti strancima na nekim drugim jezicima, a dvojac Faruk Bešlija i Aldin Sirćo to rade svakodnevno putem Instagram profila In Bosnia We Don’t.
Njih trenutno prati blizu 40 hiljada ljudi, a očito su njihovi pratitelji prepoznali bosanskohercegovački humor.
Iza profila In Bosnia We Don’t, od osnivanja do danas, stoje dva admina Faruk Bešlija i Aldin Sirćo.
– Obojica smo u dvadesetim godinama i rođaci smo. Iako je dosta ljudi ispočetka vjerovalo da su admini stranice iz dijaspore, obojica smo u momentu osnivanja stranice imali adresu u Bosni i Hercegovini. Ideja za stranicu je došla spontano. Kako smo dosta vremena kroz život provodili skupa, tako imamo i dosta sličan smisao za humor. Naišli smo na stranicu sličnog sadržaja na španskom i složili se da naš jezik ima puno bolji potencijal za nešto ovakvo. Napravili smo template za postove i jednostavno počeli da izbacujemo ideje koje se provlače u našoj međusobnoj komunikaciji. Prvobitno nije postojao neki dublji cilj. Međutim, vremenom se stranica pretvorila u svojevrsnu zbirku kolokvijalnog govora našeg jezika i referenci iz kulture i umjetnosti – pričaju Faruk i Aldin.
Kažu da nisu ni pomislili da će ih toliko ljudi “zapratiti” na Instagramu niti da će imati toliko pohvala i komentara.
– Nagli rast se desio otprilike sedmicu nakon otvaranja profila, gdje smo u više uzastopnih dana rasli za po 1.000 novih pratilaca dnevno. Prihvatili smo takvo povjerenje ljudi i potrudili se da kvalitet sadržaja prati rast stranice. Nastojimo pregledati sve komentare i poruke, ali je sve teže i teže zbog velikog broja kako komentara na postovima, tako i poruka koje dobijamo svakodnevno – navode sagovornici.
Kažu da dobijaju uglavnom pozitivne komentare, te da bude dosta šaljivih poruka, a da uglavnom dobijaju riječi hvale.
– Ohrabrujemo i pratioce da nam šalju ideje za naredne postove. Sve zanimljivo ili smiješno što čujemo, odmah zapišemo i kasnije pretvorimo u post. Ovoliki broj pratilaca nam sigurno pomaže i olakšava prilikom kreiranja sadržaja. Naš jezik i subkulture našeg podneblja su gotovo neiscrpna tema. Nama lično najzanimljiviji izvori tema za postove su porodični odnosi, aktuelnosti i kultura kraja devedesetih i početka dvijehiljaditih, koja je, po nama, najkreativnije doba u našoj postratnoj historiji – pojašnjavaju Faruk i Aldin, te nastavljaju:
– Što se tiče opisa koji je na engleskom jeziku, sam opis je “pola fazona”. Trudimo se dati doslovni prijevod, riječ za riječ, zbog naših pratilaca koji ne govore bosanski, a zatim i pojašnjenje, često uz blagu dozu humora ili sarkazma. Dešavalo se i da opis bude čak i bolji od “originalnog fazona”, i da se više svidi pratiocima. Složit ćemo se da, što se objave i opisa tiče, jedno bez drugog je nepotpuno.
Kaže da im je bilo zabavno jer su kroz teme objava mogli oživjeti sjećanje na neke javne ličnosti, a čiji je vrhunac popularnosti bio prije petnaest ili dvadeset godina, a koje su se poslije, u većoj ili manjoj mjeri, povukle iz javnog života.
– Primjer ovoga je post “Torbicom ga, Fuade!”, sada već kultnu referencu na Fuada Backovića Deena, koji nam se poslije ovog posta javio i oduševljeno podijelio post. Također su nam se u komentarima javljale i druge javne ličnosti koje su obilježile naša djetinjstva, među njima Nino Pršeš, Tinka Milinović. Imamo provjerene informacije da nas je dijelila i Džejla Ramović – zaključuju tvorci Instagram profila In Bosnia We Don’t.