Opći izbori u Bosni i Hercegovini za sve nivoe vlasti biće održani 7. oktobra, a stranke su Centralnoj izbornoj komisiji već dostavile prijave za ovjeru učešća u utrci za Predsjedništvo BiH.
Mjesta ima samo za trojicu, a konačan spisak imena kandidata znaće se do 9. jula, kada istječe posljednji rok za podnošenje kandidatskih lista.
Kandidat iz reda bošnjačkog naroda
Stranka demokratske akcije kandidovala je Šefika Džaferovića. Nakon špekulacija da bi u kandidaturu mogla krenuti Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, a zatim i odustajanja Denisa Zvizdića, Konvencija SDA odlučila je da između Safeta Softića i Džaferovića povjerenje ukaže zastupniku u Zastupničkom domu BiH i aktuelnom potpredsjedniku stranke.
“To predstavlja veliku obavezu i veliku odgovornost, nije jednostavno i lako biti kandidat ovako velike političke stranke. Mi računamo na to da ćemo realizirati sve svoje političke ciljeve”, kazao je između ostalog Džaferović.
Socijaldemokratska partija BiH odlučila se za Denisa Bećirovića, koji je dobio 26.787 glasova članova SDP-a na unutarstranačkom referendumu.
SDP je u tri navrata ponudio kandidate za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Ni jednom nisu uspjeli pobijediti. Zadnji put je Bakir Hadžiomerović osvojio 75.369 glasova, što ga je stavilo na četvrto mjesto iza Izetbegovića (247.235), Fahrudina Radončića (201.454) i Emira Suljagića (114.334).
“Kandidaturu sam prihvatio zbog odgovornosti za našu zemlju i našu djecu i zbog ljudi koji vjeruju u ideje i vrijednosti koje predstavljam”, rekao je Bećirović.
Senad Šepić kandidat je Nezavisnog bloka, dok Savez za bolju budućnost još nije obznanio svog kandidata. U protekla dva izborna ciklusa to je bio Fahrudin Radončić, a iz SBB-a su objavili da će odluku o predlaganju svih kandidata za sve nivoe vlasti donijeti 70 hiljada članova.
Radončić je na Općim izborima 2014. godine osvojio ukupno 201.454 glasa. Pobjedu je odnio predsjednik SDA i aktuelni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sa 247.235 osvojenih glasova.
Otvorena je i mogućnost da kandidatkinja bude potpredsjednica SBB-a Adisa Omerbegović-Arapović. Kako je rekla u aprilu za TV1, postoji mogućnost njene kandidature te da je Radončić izrazio spremnost da je predloži.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu potvrdila je kandidaturu Amera Jerlagića, dok će Bosanskohercegovačka patriotska stranka ponovo imati svog kandidata. Iako još nije zvanično, izvjesno je da će to biti Sefer ili Semir Halilović.
Od nezavisnih kandidata tu je Mirsad Hadžikadić, koji se nakon 34 godine života u SAD vratio u BiH kako bi donio promjene. Osnivač je i dekan Fakulteta informacionih tehnologija u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, te direktor Instituta za kompleksne sisteme.
Kandidati iz reda hrvatskog naroda
Željko Komšić, lider Demokratske fronte, će u slučaju da dobije podršku birača, započeti treći mandat u Predsjedništvu BiH. Član je ispred SDP-a postao 2006. i 2010, a nakon osnivanja DF-a 2014. osvaja mandat u Zastupničkom domu BiH.
Zvanična objava još nije stigla iz Hrvatske demokratske zajednice. Uveliko se špekuliše da možda Dragan Čović i ne bude kandidat, obzirom da već ima “žute kartone” kod međunarodne zajednice, a poljuljan mu je ugled i u samom HDZ-u. Ukoliko on ne bude kandidat, u utrku bi mogla ući njegova vjerna stranačka saputnica Borjana Krišto. Treba podsjetiti da je Čović u nekoliko navrata između redova poručivao da možda HDZ i ne izađe na izbore sa svojim kandidatom, ukoliko se ne izmjeni Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH.
Na oktobarskim izborima Naša stranka će po prvi put imati kandidata iz reda hrvatskog naroda. Radi se o Boriši Falataru, magistar iz oblasti ekonomskih nauka i međunarodnih odnosa. Kao motiv za kandidaturu istakao je propuštene prilike bh. diplomatije da zemlju povedu ka ekonomskom i socijalnom prosperitetu, istakavši da bh. političari već 25. godina vuku pogrešne poteze.
Jerko Ivanković Lijanović biće kandidat ispred stranke Radom za boljitak. Kako je rekao u aprilu objavljujući kandidaturu, politika saradnje i ekonomskog razvoja bit će njegov prioritet ako bude izabran.
Diana Zelenika boriće se za naklonost birača ispred HDZ-a 1990. Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, jedina je žena koja pretenduje za ovu poziciju.
“Želim da postavim pitanje sebi i vama – da li se nalazimo na početku nove i jedinstvene ere za naš narod, ili se nalazimo na kraju naše istorije”, rekla je Zelenika.
Kandidati iz reda srpskog naroda
Najneizvjesnija utrka trebala bi se voditi između kandidata za Predsjedništvo BiH iz reda srpskog naroda. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, izlazi na megdan aktuelnom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, koji je na prethodnim izborima sa više od 7.000 glasova odnio pobjedu ispred Željke Cvijanović.
I jedan i drugi tvrde da će pobijediti. Ivanić je rekao da ne vidi nijedan razlog zašto ljudi koji su za njega glasali prije četiri godine to ne bi uradili i sada, te da će ako bude izabran građanima ponuditi mir, stabilnost i nikakav rizik za razliku od Dodika.
Dodik, s druge strane, je u svom prvom obraćanju nakon objave kandidature izjavio da će RS biti jedini prioritet njegove politike.
Pravdu će na sudu potražiti Svetozar Pudarić koji se kandidovao za Predsjedništvo BiH kao Srbin iz Federacije BiH, te Hajrudin Mulić koji je predao prijavu CIK-u kao kandidat za “bosanskog člana Predsjedništva BiH”. Prvi je odbijen zato što Izborni zakon onemogućava da se Srbin iz FBiH kandiduje za člana kolektivnog šefa države iz reda srpskog naroda, a drugi zato što nije konstitutivan. Od kandidature je odustao i Sejfudin Tokić, koji je dao podršku kandidatu SDP-a Denisu Bećiroviću.
(Mirza Islamović)