Ekolozi za niske vodostaje krive operatore malih hidroelektrana koji ne održavaju odgovarajući vodostaj.
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine danas je pozvala građane da fotografišu suha korita rijeka širom zemlje kako bi zajedno spasili rijeke, javlja Anadolu Agency.
“Zbog propusta u zakonodavstvu, brojne rijeke u BiH nemaju dovoljno visok vodostaj. Uprkos prethodnim obećanjima, nadležna ministarstva u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine nisu uspjela izaći na kraj sa planovima za izgradnju hidroelektrana koji prijete da unište naše rijeke. Danas operatori ovih postrojenja mogu preusmjeriti čitav riječni tok u cijevi, ostavljajući korita rijeka potpuno suhim”, navodi se u saopštenju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Građane su u okviru nove kampanje pozvali da posjete rijeke sa niskim vodostajem, fotografišu se sa suhim koritom ili snime kratki video i materijal pošalju na Facebook stranicu koalicije ili mejl [email protected] sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su im rijeke važne.
Iz Koalicije navode da u ljetnim mjesecima, kada je sezona kupanja u rijekama, ljudi sve više nailaze na zabrinjavajuće niske vodostaje, često i isušena korita, a prema mišljenju ekologa, za to su krivi operatori malih hidroelektrana. Kako je saopšteno nedostatak kapaciteta resornih ministarstava ne doprinosi da se ovaj problem riješi.
“Imamo rijeku Ugar koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok, što je zaista tužno. Brojne hidroelektrane u našoj zemlji ne održavaju odgovarajući vodostaj i zato, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, imamo potpuno isušena korita. Ovakva praksa ima ogroman negativni uticaj na ekosistem, biodiverzitet, ali i na lokalne zajednice. Jedno od rješenja svakako jeste koncept ekološki prihvatljivog protoka”, izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.
Oni podsjećaju da FBiH ima Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku, a koji je stupio na snagu 2013. godine koji je već tada bio prilično neprimjenjivo formulisan, pa je danas u velikoj mjeri neupotrebljiv, dok u RS-u ne postoji takav pravilnik.
Stručnjaci banjalučkog Centra za životnu sredinu i češke organizacije Arnika poslali su prijedlog nacrta pravilnika entitetskim ministarstvima, kao i drugim nadležnim institucijama, a uprkos primarnoj usklađenoj izjavi, prijedlog je ubrzo odbijen zbog nedostatka mjerenja i detaljnih istraživanja koje ove organizacije ne mogu da sprovedu jer za to su nadležne vodne agencije.
“Situacija u BiH je bez presedana; ne postoji druga zemlja u Evropi bez ikakvih pravila o ekološki prihvatljivom protoku, a najviše koristi od ove situacije imaju operatori hidroelektrana. Ovom prilikom pozivamo ministarstva da sastave obavezujući plan za primjenu sistema praćenja i da urede legislativu vezanu za ekološki prihvatljiv protok,” izjavila je Zuzana Vachunova, ekspertica Arnike.