U bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima danas je održana komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici.
Komemoraciji prisustvuje i veliki domaćih i stranih zvaničnika, političara i predstavnika međunarodne zajednice, među kojima su predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safet Softić, državna ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovaca, ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack, šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark, visoki predstavnik Valentin Inzko, predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Theodor Meron, komesarska za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović.
Nermin Alivuković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici kazao je da je Srebrenica postala planetarni simbol genocida.
Alivuković: Srebrenica u rukama onih koji negiraju genocid
“Danas smo svjesni duga koji moramo vratiti šehidima i ubijenim civilima. Srebrenica je postala planetarni simbol genocida. Malo je dobrih i plemenitih koji nisu čuli za ovaj mali gradić u kojem je prvi put nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid. Srebrenica se ne smije nikada i nikome ponoviti. Današnji sistem kakav je napravljen u BiH ne omogućava svima da prisustvuju dženazi 11. jula svake godine. Zahtjevamo odgovor na pitanje zašto je Srebrenica danas u rukama onih koji negiraju da se ovdje dogodio genocid i imaju status ravnopravnog partnera u diplomatskim odnosima. Srebrenica je 1992., 1993. i 1995. trebala je pomoć i vapila je za njom. Izgubila je 8.372 civila i dana očekujemo da se svijet ponaša tako da pokaže da je odabrao dobro ili zlo. Trebaju nam svi oni koji će reći da se ovdje može graditi suživot”, rekao je Alivuković.
“Odustati nećemo, a srebreničke žrtve naša su vodilja da se genocid nikada, nikome i nigdje više ne ponovi”, kazao je, između ostalog, Alivuković.
Corn: Nema sigurnog utočišta za počinitelje
Klaus Corn njemački istražitelj, glavni inspektor i šef centralne jedinice za istrage ratnih zločina Ureda njemačke kriminalističke policije, kazao je da ponosan i sretan što je danas u Potočarima.
“Kada sam primio vaš poziv nisam sumnjao u želju da iz Njemačke doputujem u vašu prelijepu zemlju koju sam više puta posjetio. Još mi je veća čast što sam zamoljen da se obratim na ovom historijskom mjestu. Kada sam bio mali, majka mi je rekla da je sa roditeljima bila prisiljena da napusti svoju domovinu sa porodicom kao ratna izbjeglica. Izgubili su svoj dom kao i hiljade drugih. Još tada sam čuo objašnjenje, ali nisam znao šta tačno znači. Kasnije u školi počinjao sam da shvatam da ratovi bilo gdje na svijetu uvijek donose smrt, veliku agoniju i tugu ljudima. Danas sam svjestan da se ništa nije promijenilo, da se genocid i ratni zločini nastavljaju dešavati iz dana u dan i uzrokuju neizrecive patnje najslabijima u društvu”, rekao je Corn.
Corn je rekao da je 1995, 50 godina nakon Drugog svjetskog rata, u srcu Evrope počinjen masakr, a da su zločini počinjeni u Srebrenici međunarodni sudovi nazvali pravim imenom – genocidom.
“Nisam ni advokat ni političar i nisam ovdje da komentarišem međunarodni krivični sistem i njegove odluke. Ali kao policijski inspektor sa iskustvom istraživanja ratnih zločina i genocida od skoro 25 godina, ovdje sam da objasnim šta je Njemačka učinila po pitanju rata u bivšoj Jugoslaviji. Sredinom devedestih Njemačka je otvorila granice za mnoge izbjeglice iz BiH i dala im skrovište za godine koje su slijedile. Od samog početka policija i tužilaštvo su tragali za navodnim počniteljima. Naš cilj se može opisati kroz sljedeće riječi: Nema sigurnog utočišta za počinitelje. Tako smo pronašli Duška Tadića, uhapsili i izručili Hagu gdje je izrečena prva presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Ni jedan počinilac zločina genocida koji se nalazi u Njemačkoj ne bi se trebao osjećati sigurno od presude u budućnosti”, rekao je Corn.
Mijatović: Riječi me izdaju svaki put kada dođem ovdje
Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović rekla je kako je u Srebrenici kao komesar, ali prije svega, kao neko ko je rođen i odrastao u ovoj državi te da želi pridružiti svoj glas ostalim u potrazi za istinom.
“Riječi me izdaju, kao i svaki put kada dođem ovdje”, poručila je ona i dodala da, kada izađe iz ove hladne sale, dočekaju je nišani i čarobni krajolik koji je u oštrom kontrastu sa zlom koje se tu desilo. Rekla je i kako je tu da oda počast hrabrosti majkama i sestrama koje su i dalje ostale uporne u borbi za pravdu.
“Mogu i moraju se boriti protiv tišine i ne dozvoliti da se prikriju zločini”, poručila je Mijatović i dodala da “naše riječi moraju biti glasnije do onih koji su počinili genocid”.
Napomenula je i kako je nedovoljna saradnja BiH i Srbije, kao i neadekvatni resursi, doveli do toga da majke umiru, a ne saznaju gdje su im djeca ukupana.
“Pozivam lidere u BiH, a prvenstveno u Srbiji, da pokažu više suosjećanja prema žrtvama i porodicama”, poručila je Mijatović i rekla da traženje žrtava mora se odrediti kao prioritet te da ne postoji politički razlog koji može nadjačati dužnost da se pronađu žrtve.
“Nedostatak političke volje je samo providni paravan”, rekla je ona.
Rekla je i kako je prije 14 godina Haški tribunal prvi put utvrdio da je izvršen genocid, ali ga uprkos tome negiraju ratni zločinci koji se dočekuju u pojedinim mjestima kao heroji i imaju istaknute pozicije.
Poručila je i kako se ne smiju pod tepih gurati historijski događaji ako želimo drugačiju budućnost za mlade.
Inzko: Neuništiva nada u bolje sutra je najbolja počast žrtvama
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je tokom komemoracije da se genocid u Srebrenici nikada nije trebao dogoditi te da su to ogromne mrlje na našoj savjesti koje se ne mogu ukloniti.
“Dostojanstvena sahrana je najstarije ljudsko pravo svakog čovjeka i svake žrtve. To pravo pripada i bebi Fatimi Muhić i Remziji Dudić i njenom mužu. Mirsad Mujčinović danas će ukopati trećeg sina”, rekao je on.
Objasnio je i kako se danas oplakuju žrtve, ali da je bitno sutra se okrenuti i novoj BiH kako bi se izgradila i da “njihove žrtve neće biti uzaludne”.
“Neuništiva nada u bolje sutra je najbolja počast žrtvama. Iz loših ljudi rat je izvukao ono najgore, a iz dobrih ono najbolje. Nikada nećemo zaboraviti tu planetarnu tragediju, nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu kao opomenu cijelom čovječanstvu. Nastavit ćemo otkrivati istinu i samo nas istina može osloboditi”, poručio je.
Gul: Svi koji su zažmirili na zločine u Srebrenici, odgovorni su kao i počinioci
“Majke naših dragih šehida, njihovi bliski, na početku mog izlaganja želim da prenesem izraze najdubljeg saučešća turske vlade i turskih naroda. Na 23. godišnjicu srebreničkog genocida, tamne mrlje u historiji čovječanstva, porodici šehida jos jednom izražavam najiskrenije saučešće. Turska i turski narod su uvijek bili uz svoju braću i sestre sa kojima dijele i tugu i radost. Iako su prošle 23 godine od genocida, bol u srcima je još uvijek svježa. U našim dušama osjećamo neopisivu bol koju su osjetila za vrijeme genocida, zločina potvrđenog međunarodnim sudovima naša bosnjačka braća. U ime Republike Turske najoštrije osuđujem ovaj zločin. Postoje žrtve koje nisu ni poslije 23. godine pronađene, koje nemaju ni svoj nišan. Cijenjene dame i gospodo, Srebrenica je tamna mrlja na savjesti čovječanstva, svi oni koji su zažmirili na ovaj zločin, koji su olakšali ovaj zločin, odgovorni su kao i njegovi počinioci. Produbiti razlike, postaći neposrazume, mržnju i etničku diskriminaciju su nesto što je koštalo čovječanstvo jako puno. Dužnost sviju nas je da spriječimo da se ovakve stvari ponove. Ne smijemo zaboraviti doživljene patnje i trebamo izvući pouke. Ovdje želim s rahmetom spomenuti velikog državnika, kralja mudrosti, mislioca i lidera, Aliju Izetbegovića. Govorio je ‘Učinite sve da se genocid ne zaboravi, jer zaboravljeni genocid može da se ponovi”, rekao je turski ministar pravde Abdulhamit Gul.
(M.I., I.S., M.D.)